48uep6bbphidvals|1016
48uep6bbphidcol4|ID
48uep6bbph|2030E0C0CMS_dokumenti|Text0
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU STEČAJNOG ZAKONA
Proglašavam Stečajni zakon, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike
Hrvatske na sjednici 17. svibnja 1996.
Broj: 01-96-1031/1
Zagreb, 27. svibnja 1996.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
STEČAJNI ZAKON
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju:
1. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne
posljedice njegova otvaranja i provedbe,
2. preustroj dužnika nesposobnoga za plačanje na osnovi stečajnoga plana,
3. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plačanje te
4. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.
Ciljevi stečajnoga postupka
Članak 2.
(1) Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika
stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava
vjerovnicima.
(2) Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj dužnika po
odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i
njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove
djelatnosti.
Stečajni dužnik
Članak 3.
(1) Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika
pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu
ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.
(2) Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se
financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima
djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika,
Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i
uprave.
(3) Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta
naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne
može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo
obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od
trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga viječa o pokretanju
prethodnoga postupka, smatrat če se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo
obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara
Republika Hrvatska.
(4) Ako je zakonom isključena mogučnost stečaja nad imovinom neke pravne
osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno
članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.
(5) Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka
dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine.
Stečajni razlozi
Članak 4.
(1) Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom
predviđenih stečajnih razloga.
(2) Stečajni razlozi su: nesposobnost za plačanje i prezaduženost.
(3) Dužnik je nesposoban za plačanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje
dospjele novčane obveze. Smatra se da je dužnik nesposoban za plačanje ako je u
razdoblju od 30 dana neprekidno obustavio svoja plačanja. Okolnost da je dužnik
podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih
vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plačanje.
(4) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini
vjerojatnim da svoje več postoječe obveze neče moči ispuniti po dospiječu
(prijeteča nesposobnost za plačanje).
(5) Nad pravnom osobom stečaj če se otvoriti i u slučaju njene
prezaduženosti. Smatrat če se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne
pokriva postoječe obveze. Neče se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema
okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti
imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da če
nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospiječu.
(6) Neče se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno
trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji
solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.
(7) Ako je trgovačko društvo nesposobno za plačanje ili prezaduženo, uprava
koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku
nesposobnosti za plačanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga
postupka.
GLAVA II.
STEČAJNI POSTUPAK
1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE
Mjesna nadležnost
Članak 5.
U stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan trgovački sud na čijem se
području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika
pojedinca.
Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku
Članak 6.
U stečajnom postupku se na odgovarajuči način primjenjuju odredbe Zakona o
parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91. i 91/92.), ako ovim Zakonom
nije drukčije određeno.
Načela postupka
Članak 7.
(1) Stečajni postupak se pokreče samo prijedlogom ovlaštene osobe.
(2) Stečajni postupak je hitan.
(3) Stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od
važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.
(4) Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(5) Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim
Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili
osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata
boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do
prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može
biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguče. Radi zaštite prava
dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može
dužniku imenovati privremenoga zastupnika.
(6) Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako
se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili
podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se
ne može tražiti povrat u prijašnje stanje.
Dostava
Članak 8.
(1) Sudska pismena koja su upučena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim
Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu
ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava
se smatra izvršenom istekom trečega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu
ploču suda.
(2) Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga
tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano
u odgovarajučem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u
upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit če se stavljanjem
pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljanom protekom trečega
dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.
(3) Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima
punomočnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja
na adresu punomočnika, odnosno zastupnika.
(4) Stečajni sud može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim
sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su
troškovi stečajnoga postupka.
(5) U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda
vodit če se računalom prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom
dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom
cijeloga radnoga vremena suda.
(6) U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit če se samo najnužniji
podaci na temelju kojih če se moči utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta,
vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.
Javna priopčenja
Članak 9.
(1) Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno
objaviti objavljuju se u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda, u
cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku,
odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat če
se da je priopčenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u "Narodnim
novinama".
(2) Stečajni sud može odrediti da se priopčenje objavi i u kojem drugom
javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopčenje ponovno objavi. U slučaju
ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi
vezani uz objavu teku od dana kojega je priopčenje obavljeno na temelju prve
objave.
(3) Javno se priopčenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim
sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu.
Odluke
Članak 10.
(1) Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe.
(2) Naredbom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnoga postupka
za obavljanje pojedinih radnji, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Žalba protiv rješenja
Članak 11.
(1) Protiv rješenja Žalba nije dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije
određeno.
(2) Rok za Žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu
ploču suda, rok za Žalbu počinje teči istekom trečega dana od dana stavljanja
rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim
priopčenjem.
(4) Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok
za podnošenje Žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije
izvršena i javnim priopčenjem.
(5) Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno.
Prigovor protiv naredbe
Članak 12.
(1) Protiv naredbe može se podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana
objave, a ako naredba nije objavljena - od dana dostave otpravka.
(2) O prigovoru protiv naredbe odlučuje stečajno viječe rješenjem protiv
kojega nije dopušten prigovor.
(3) Prigovor ne zadržava ovrhu naredbe.
Izvanredni pravni lijekovi
Članak 13.
U stečajnom postupku se ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka
niti izjaviti revizija.
Troškovi postupka
Članak 14.
Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom
nije drukčije određeno.
2. TIJELA STEÈAJNOGA POSTUPKA
2.1. Opčenito
Tijela stečajnoga postupka
Članak 15.
Tijela stečajnoga postupka su stečajno viječe, stečajni sudac, stečajni
upravitelj i odbor vjerovnika.
2.2. Stečajno viječe
Sastav stečajnoga viječa
Članak 16.
(1) Stečajno viječe sastavljeno je od trojice sudaca, od kojih je jedan
predsjednik viječa.
(2) Stečajni sudac je član stečajnoga viječa. Stečajni sudac ne može biti
predsjednik stečajnoga viječa.
Ovlasti stečajnoga viječa
Članak 17.
(1) Stečajno viječe:
1. odlučuje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja postojanja
stečajnoga razloga i provodi taj postupak,
2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,
3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, u skladu s ovim Zakonom,
4. odlučuje o prigovorima stečajnoga upravitelja protiv naredbi stečajnoga
suca,
5. odlučuje o prigovorima vjerovnika te odbora vjerovnika protiv naredbi
stečajnoga suca,
6. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka,
u skladu s ovim Zakonom,
7. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu
stečajnom upravitelju,
8. odobrava isplatu vjerovnika,
9. donosi rješenje o zaključenju stečajnoga postupka,
10. obavlja druge poslove određene ovim Zakonom.
(2) Stečajno viječe može po službenoj dužnosti, po prigovoru ili prijedlogu,
mijenjati odluke stečajnoga suca ili stečajnoga upravitelja, ako utvrdi da su
nezakonite ili nesvrsishodne.
2.3. Stečajni sudac
Ovlasti stečajnoga suca
Članak 18.
(1) Stečajni sudac ovlašten je odlučivati o svim pitanjima stečajnoga
postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje stečajno viječe ili koje
drugo tijelo stečajnoga postupka.
(2) Stečajni sudac nadzire rad stečajnoga upravitelja i daje mu obvezatne
upute.
(3) Stečajni sudac nadzire rad odbora vjerovnika.
Prigovor protiv odluka stečajnoga suca
Članak 19.
Protiv naredbe stečajnoga suca stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i
vjerovnici mogu podnijeti prigovor stečajnom viječu.
2.4. Stečajni upravitelj
Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja
Članak 20.
(1) Za stečajnoga upravitelja može se imenovati fizička osoba, koja raspolaže
potrebnom stručnošču i poslovnim iskustvom.
(2) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala
biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski
srodnik kojega člana stečajnoga viječa, osoba odgovornih za obveze u stečaju,
članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu
suparništva s dužnikom.
(3) Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne
bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornoga odbora ili sličnoga
tijela, niti osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekoga
njegova tijela.
(4) Za stečajnoga upravitelja može biti imenovan javni bilježnik,
javnobilježnički prisjednik ili odvjetnik, ako se s time suglase.
Lista stečajnih upravitelja
Članak 21.
(1) Listu stečajnih upravitelja utvrđuje predsjednik trgovačkoga suda na
vrijeme od četiri godine, nakon što pribavi mišljenje gospodarske, odnosno
obrtničke komore sa svoga područja. Utvrđena lista ne može se dopunjavati. Ako
to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik trgovačkoga suda može, uz
odobrenje ministra pravosuđa, utvrditi novu listu stečajnih upravitelja.
(2) Komore su dužne svoja mišljenja i moguče prijedloge dostaviti sudu u roku
od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika trgovačkoga suda.
(3) Ako komore ne postupe u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, lista
stečajnih upravitelja utvrdit če se neovisno o tome.
Imenovanje stečajnoga upravitelja
Članak 22.
(1) Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.
(2) Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati Žalbom protiv
rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Ako se Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i
odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajno viječe može povodom Žalbe
samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana.
(4) Protiv rješenja stečajnoga viječa o imenovanju novoga stečajnoga
upravitelja dopuštena je Žalba.
(5) Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred predsjednikom
stečajnoga viječa da če savjesno, držeči se Ustava, zakona i pravnog poretka
Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom če se prigodom stečajnom
upravitelju predati isprava o imenovanju, koju je dužan vratiti odmah po
završetku svoje dužnosti.
Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja
Članak 23.
(1) Na prvom ročištu stečajnih vjerovnika nakon imenovanja stečajnoga
upravitelja, vjerovnici mogu, umjesto stečajnoga upravitelja kojega je imenovalo
stečajno viječe, izabrati neku drugu osobu. Novoimenovani stečajni upravitelj ne
mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju,
isprava o imenovanju, predat če se nakon što da izjavu da če savjesno obavljati
svoju dužnost.
(2) Stečajno viječe donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga
upravitelja. Ako stečajno viječe to rješenje ne donese u roku od tri dana
smatrat če se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga upravitelja.
(3) Protiv rješenja kojim je stečajno viječe odbilo potvrditi imenovanje
stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na Žalbu.
(4) Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o
imenovanju novom stečajnom upravitelju.
(5) Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom
stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(6) Stečajni sudac če odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje
dužnosti između stečajnih upravitelja.
Ovlasti stečajnoga upravitelja
Članak 24.
(1) Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako
ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka,
poslovanje vodi stečajni upravitelj.
(3) Stečajni upravitelj zastupa dužnika.
(4) Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se
odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima
zakonskoga zastupnika.
(5) Stečajni upravitelj može stečajnom viječu podnijeti pisani prigovor
protiv uputa i naredbi stečajnoga suca u roku od tri dana, a ako je rok za
provedbu naredbe ili upute krači od tri dana, unutar toga roka. Do odluke
stečajnoga viječa stečajni upravitelj može odgoditi provedbu upute ili naredbe
stečajnoga suca, osim ako zbog toga ne bi nastupile teže posljedice.
Dužnosti stečajnoga upravitelja
Članak 25.
(1) Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:
1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja
stečajnoga postupka,
2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga
postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom viječu,
3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,
4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,
5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova
dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima
dužnika,
6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,
7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje
nastavlja,
8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava
dužnika koje ulaze u stečajnu masu,
9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,
10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,
11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika.
(2) Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješča o tijeku
stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri
mjeseca ili kada to zatraže stečajno viječe, stečajni sudac ili odbor
vjerovnika.
Nadzor nad stečajnim upraviteljem
Članak 26.
(1) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac i stečajno viječe, koji
su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješča o stanju stvari i
vođenju poslova.
(2) Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnoga viječa za
poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajno viječe ga može
novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veči od 10.000,00
kuna. Protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna, stečajni upravitelj ima
pravo na Žalbu.
(3) Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, stečajno viječe i
odbor vjerovnika.
Razrješenje stečajnoga upravitelja
Članak 27.
(1) Stečajno viječe može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stečajnoga
suca, odbora vjerovnika ili vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja ako
svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Prije donošenja
odluke stečajno viječe če omogučiti stečajnom upravitelju da se izjasni, osim
ako ozbiljni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.
(2) Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo na Žalbu.
Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo na Žalbu imaju odbor
vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik.
(3) Stečajni upravitelj če se razriješiti dužnosti i kada to sam zatraži.
Protiv rješenja o razrješenju, odnosno o odbijanju zahtjeva za razrješenje,
pravo na Žalbu ima samo stečajni upravitelj.
(4) Stečajno viječe može rješenjem razriješenom stečajnom upravitelju
naložiti vračanje onoga što je tijekom postupka primio.
(5) Stečajno viječe može u rješenju, iz stavka 4. ovoga članka, stečajnom
upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
Odgovornost stečajnoga upravitelja
Članak 28.
(1) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je
skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.
(2) Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je
odobrilo stečajno viječe ili stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo
u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu
isposlovao na prijevaran način.
(3) Za štetu koju počine zaposlenici stečajnoga upravitelja stečajni
upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu
nadzoru.
(4) Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase
koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom
pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze
nije mogao predvidjeti da stečajna masa neče biti dostatna za njeno ispunjenje.
(5) Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede
dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od
saznanja oštečenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga
upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete
zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomočnosti odluke o
zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete
prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s
nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od
provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.
(6) Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon stupanja na dužnost osigurati se
kod osiguravateljnog društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka.
Visinu osigurnine određuje stečajni sudac uzimajuči u obzir veličinu stečajne
mase te predvidivu složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi
stečajnoga postupka.
Nagrada za rad i naknada troškova
Članak 29.
(1) Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu
stvarnih troškova.
(2) Visinu nagrade u vrijeme zaključenja stečajnoga postupka određuje
stečajno viječe uzimajuči u obzir obujam poslova i rad stečajnoga upravitelja te
vrijednost stečajne mase.
(3) Nagradu i naknadu stečajnom upravitelju određuje rješenjem stečajno
viječe.
(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka posebno se dostavlja članovima odbora
vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade
i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz
napomenu da se u pisarnici možeizvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.
(5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka stečajni upravitelj, dužnik
pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na Žalbu.
(6) Stečajno viječe može tijekom stečajnoga postupka odobravati predujmove
nagrade stečajnom upravitelju te odlučivati o naknadi troškova koje je imao u
obavljanju svoje dužnosti. Predujam se može odrediti i u mjesečnim iznosima.
Pravilnik o nagradama i naknadi troškova stečajnih upravitelja
Članak 30.
(1) Ministar pravosuđa posebnim če pravilnikom utvrditi osnove za određivanje
nagrade i naknade troškova stečajnih upravitelja.
(2) Dok se ne donese pravilnik iz stavka 1. ovoga članka, visinu nagrade i
naknade troškova određuje stečajno viječe u skladu s odredbama članka 29. ovoga
Zakona.
Polaganje računa
Članak 31.
(1) Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun
vjerovnicima.
(2) Stečajni sudac če, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun
upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni
sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.
(3) Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac če, završni račun, prije
nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba
izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i
izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac če staviti na uvid vjerovnicima u
pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja
ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.
(4) Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim
razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajuči način
primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.
2.5. Odbor vjerovnika
Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika
Članak 32.
(1) Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga
ročišta vjerovnika, stečajno viječe može osnovati odbor vjerovnika i imenovati
njegove članove.
(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni razlučni vjerovnici, stečajni
vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba
biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika, osim ako oni kao
stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.
(3) Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu vjerovnici ako
bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.
(4) Broj članova odbora određuje stečajno viječe i taj broj mora biti
neparan.
(5) Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje
u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje
predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
(6) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika
imaju svi vjerovnici.
Osnivanje odbora vjerovnika
Članak 33.
(1) O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvom ročištu
vjerovnika. Ako je stečajni sud več osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici
odlučuju treba li taj odbor zadržati.
(2) Vjerovnici mogu iz odbora isključiti članove koje je imenovalo stečajno
viječe i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.
Zadaci odbora vjerovnika
Članak 34.
(1) Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu
u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu
dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje
pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine
svoje članove.
(2) U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
1. razmatra izvješča stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o
stanju stečajne mase,
2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo
stečajni upravitelj,
3. podnosi prigovor stečajnom viječu na rad stečajnoga upravitelja,
4. daje mišljenje stečajnom viječu o unovčenju imovine dužnika, kad viječe to
zatraži,
5. daje mišljenje stečajnom viječu o nastavljanju započetih poslova, odnosno
o radu stečajnoga dužnika, kad viječe to zatraži,
6. daje mišljenje stečajnom viječu o priznavanju opravdanih manjkova
utvrđenih popisom imovine, kada viječe to zatraži.
(3) Odbor vjerovnika je dužan obavješčivati vjerovnike o tijeku stečajnoga
postupka i o stanju stečajne mase.
Razrješenje članova odbora vjerovnika
Članak 35.
Stečajno viječe može člana odbora vjerovnika razriješiti iz važnih razloga, i
to po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Prije donošenja odluke
potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika. Vjerovnik ima pravo na Žalbu
protiv odluke stečajnoga viječa.
Odgovornost članova odbora vjerovnika
Članak 36.
Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima,
naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti.
Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom
upravitelju primjenjuju se na odgovarajuči način i na zastaru zahtjeva za
naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika.
Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka
Članak 37.
(1) Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama.
(2) Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj
dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili večine članova odbora
vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.
(3) Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora
vjerovnika.
(4) Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na
to ovlasti ovjerovljenom punomoči.
(5) Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni
upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni upravitelj obvezatno se
pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
(6) Odbor vjerovnika odlučuje večinom glasova nazočnih članova, a ako su
glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.
Nagrada za rad i naknada troškova
Članak 38.
(1) Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za svoj rad, kao i na
naknadu stvarnih troškova. Pri određivanju nagrade uzima se u obzir utrošak
vremena i obujam obavljenog posla.
(2) Na nagradu za rad i naknadu troškova članova odbora vjerovnika na
odgovarajuči se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi
troškova stečajnoga upravitelja.
3. Pokretanje stečajnoga postupka
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 39.
(1) Stečajni postupak se pokreče prijedlogom vjerovnika ili dužnika.
(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih
razloga.
(3) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime
dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te
svaki likvidator.
(4) Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka koji ne podnesu sve osobe ovlaštene
za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit če dopušten samo
ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih
razloga. Stečajno viječe če u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za
zastupanje po zakonu ili likvidatore.
(5) Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga
postupka nad svojom imovinom.
(6) Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac
dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku
od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plačanje.
(7) Osobe iz stavka 6. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu
koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom.
Povlačenje prijedloga
Članak 40.
(1) Prijedlog se može povuči sve do isticanja oglasa o otvaranju stečajnoga
postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja rješenja o odbacivanju ili
odbijanju prijedloga.
(2) Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka,
stečajno viječe če obustaviti postupak. U tom slučaju nastale troškove postupka
snosi predlagatelj.
Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka
Članak 41.
(1) Predlagatelj je dužan predujmiti iznos što ga odredi stečajno viječe za
pokriče troškova prethodnoga postupka.
(2) Ako predlagatelj ne položi predujam u roku koji mu je određen, stečajno
viječe če prijedlog rješenjem odbaciti.
(3) Stečajno viječe može iznimno odlučiti da se postupak nastavi iako
predujam nije položen.
(4) Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove
stečajnoga postupka.
4. Prethodni postupak
Pokretanje prethodnoga postupka
Članak 42.
(1) Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajno viječe
donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje
stečajnoga postupka (prethodni postupak) ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.
(2) U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajno viječe če odrediti
koji če od članova viječa biti stečajni sudac, a može imenovati i privremenoga
stečajnoga upravitelja.
(3) Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon
pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje
stečajnoga postupka, stečajno viječe če bez prethodnoga postupka, odnosno bez
daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga
postupka.
Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka
Članak 43.
(1) Dužnik, članovi uprave, nadzornoga odbora ili odgovarajučih tijela
dužnika te zaposlenici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost ili rad,
dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim
tijelima pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.
(2) Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno
njegovim tijelima da u određenom roku predaju sudu pisano izvješče o
financijsko-gospodarskom stanju dužnika. Za istinitost danoga izvješča članovi
tijela dužnika, odnosno dužnik pojedinac odgovaraju kazneno i materijalno.
Mjere osiguranja
Članak 44.
(1) Stečajno viječe če, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili
naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti,
odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja
odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene
imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.
(2) Stečajno viječe može osobito:
1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na
odgovarajuči način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,
2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može
raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili
privremenoga stečajnoga upravitelja,
3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu prisilne
ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,
4. zabraniti isplate s računa dužnika.
(3) Stečajno viječe može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz
stavka 1. i 2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju
prethodnoga postupka.
(4) Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajno viječe može odrediti da se
osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.
(5) Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajno viječe može izreči novčanu
kaznu do 50.000,00 kuna.
Privremeni stečajni upravitelj
Članak 45.
(1) Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi zabrana
raspolaganja, ovlast za upravljanje i raspolaganje imovinom dužnika prelazi na
privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni
upravitelj dužan:
1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,
2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeča sve do odluke o otvaranju
stečajnoga postupka, osim ako stečajno viječe ne odredi mirovanje, kako bi se
izbjeglo znatno smanjenje imovine,
3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.
(2) Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da, kao stručna
osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka, te kakvi su
izgledi nastavka poslovanja dužnika.
(3) Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u kojemu nije
određena zabrana raspolaganja, sud če utvrditi dužnosti privremenoga stečajnoga
upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1. ovoga članka.
(4) Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije
dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela
dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u
knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova
njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti,
primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova
njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Objava ograničenja raspolaganja
Članak 46.
(1) Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena člankom
44. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni stečajni
upravitelj javno če se objaviti. To je rješenje potrebno dostaviti dužniku i
privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno če se pozvati da
svoje obveze ispunjavaju vodeči računa o objavljenom rješenju.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sud če dostaviti upisniku u
koji je dužnik upisan.
(3) Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova,
upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovorajuči se način
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka u te
upisnike.
Učinci ograničenja raspolaganja
Članak 47.
(1) U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44. ovoga Zakona na
odgovarajuči se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama
povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga
stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na
odgovarajuči se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica
nakon otvaranja stečajnoga postupka.
Ukidanje mjera osiguranja
Članak 48.
(1) Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit če se, odnosno dostaviti na
način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.
(2) Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga
stečajnoga upravitelja, on če prije nego što bude razriješen, u ime i za račun
dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo za
stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga
odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu
kojom upravlja.
(3) U hitnim slučajevima stečajno viječe može odrediti da radnje iz stavka 2.
ovoga članka obavi umjesto privremenoga stečajnoga upravitelja novoimenovani
stečajni upravitelj.
Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 49.
(1) Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka stečajno
viječe če odmah zakazati ročište na koje če pozvati zastupnike dužnika po
zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, banaka kod kojih dužnik ima
račune i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.
(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe če se izjasniti o
prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano
izjasniti.
Izjava o preuzimanju duga
Članak 50.
(1) Ako se na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona da izjava o preuzimanju duga
stečajnoga dužnika, stečajno viječe če ocijeniti danu izjavu i, po potrebi,
provjeriti je i zatražiti odgovarajuče jamstvo. Radi toga može odgoditi i
ročište.
(2) Ako se pokaže da je izjava o preuzimanju duga bez valjanoga pokriča, njen
davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.
(3) Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi jamci, nakon što stečajno
viječe odobri preuzimanje duga, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove
obveze koje su nastale do davanja izjave o preuzimanju duga.
(4) Rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga, stečajno viječe če
obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu imaju
predlagatelj i dužnik.
Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika
Članak 51.
Stečajno viječe če odrediti jednoga ili više vještaka koji če u roku od 15
dana, zajedno sa stečajnim sucem i imenovanim privremenim stečajnim upraviteljem
i po njihovim uputama, ispitati je li dužnik nesposoban za plačanje ili
prezadužen.
Slučajevi u kojima se neče odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga
stanja dužnika
Članak 52.
(1) Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neče se imenovati ako se utvrdi da su
ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja
sposobnosti dužnika za plačanje ili njegove prezaduženosti.
(2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka neče se imenovati i ako se
nesposobnost dužnika za plačanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je
obustavio plačanje. Okolnost da je dužnik obustavio plačanje može se osobito
utvrditi na temelju izvješča pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove
platnoga prometa.
5. Otvaranje stečajnoga postupka
Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 53.
(1) Nakon što primi izvješče stečajnoga suca, odnosno privremenoga stečajnoga
upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plačanje i prezaduženosti
dužnika, stečajno viječe če odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za
otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se pozivaju predlagatelj, a za dužnika
pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni
upravitelj te, po potrebi, vještaci.
(2) Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka može se ispitati mogučnost
preuzimanja duga. I u ovom če se slučaju primijeniti odredba članka 50. stavka
4. ovoga Zakona.
(3) Stečajno viječe če na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon
njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o
odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.
(4) U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka,
stečajno viječe če odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.
(5) Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka Žalbu mogu podnijeti:
zakonski zastupnik dužnika pravne osobe i dužnik pojedinac.
(6) Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao
sposoban za plačanje, postupak če se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u
tom slučaju snosi dužnik.
Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 54.
(1) Ako otvori stečajni postupak, stečajno viječe če u tom rješenju imenovati
stečajnoga upravitelja.
(2) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno če se navesti podaci
o:
1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,
2. prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,
3. danu otvaranja stečajnoga postupka.
(3) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat če se vjerovnici da u
određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom
upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti krači
od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.
(4) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat če se vjerovnici da
stečajnom upravitelju, u roku od petnaest dana prijave svoja razlučna prava na
pokretnim stvarima i pravima dužnika, te razlučna prava na nekretninama dužnika
koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, odnosno razlučna prava na nekretninama
koje su upisane u zemljišnim knjigama ako ta razlučna prava nisu upisana u tim
knjigama. Vjerovnici nisu dužni prijaviti svoja razlučna prava na pokretnim
stvarima i pravima dužnika koja su upisana u upisnicima u kojima se te stvari,
odnosno prava vode (npr. u upisniku brodova i zrakoplova, upisnicima prava
intelektualnog vlasništva i sl.). U prijavi se moraju označiti predmet na kojem
postoji razlučno pravo, način i osnova zasnivanja toga prava te osigurana
tražbina. Vjerovnik koji bez opravdanoga razloga skrivljeno propusti podnijeti
ili odugovlači s podnošenjem prijave, odgovara za štetu koja bi zbog toga mogla
nastati.
(5) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca
pozvat če se dužnikovi dužnici da svoje obveze više ne ispunjavaju izravno
dužniku nego stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.
(6) U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajno viječe če odrediti da
se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u
zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik
zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva.
Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta
Članak 55.
(1) Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajno viječe če zakazati:
1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno
ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga
ročišta ne smije proteči manje od osam dana niti više od dva mjeseca,
2. ročište vjerovnika na kojem če se na temelju izvješča stečajnoga
upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno
ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke 1. ovoga stavka
niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.
(2) Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da se najprije
održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
(3) Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i
imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja dužnika
i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz
nadležnosti odbora vjerovnika.
Sazivanje ročišta vjerovnika
Članak 56.
(1) Ročište vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi
vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni
upravitelj i dužnik pojedinac.
(2) Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red ročišta javno se priopčuje.
Javno priopčenje može izostati, ako se rasprava odgodi na ročištu.
Prijedlog za sazivanje ročišta vjerovnika
Članak 57.
(1) Ročište vjerovnika sazvat če se na prijedlog:
1. stečajnoga upravitelja,
2. odbora vjerovnika,
3. najmanje pet razlučnih ili stečajnih vjerovnika koji nisu nižega
isplatnoga reda, uz uvjet da zbroj njihovih razlučnih prava i potraživanja po
procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa vrijednosti svih razlučnih
prava i iznosa potraživanja svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže
isplatne redove,
4. jednoga ili više razlučnih vjerovnika ili stečajnih vjerovnika koji ne
spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih razlučnih prava i
potraživanja po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa
naznačenoga u točki 3. ovoga stavka.
(2) Između primitka prijedloga i ročišta vjerovnika ne smije biti više od
trideset dana.
(3) Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati ročište
vjerovnika, podnositelj prijedloga ima pravo na Žalbu. Ako ima više
predlagatelja, pravo na Žalbu ima svaki od njih.
(4) Ako stečajni sudac ne sazove ročište u roku iz stavka 2. ovoga članka,
niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje ročišta,
smatrat če se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju
podnositelj prijedloga ima pravo na Žalbu. O toj je Žalbi sud drugoga stupnja
dužan odlučiti u roku od osam dana.
Odlučivanje na ročištu vjerovnika
Članak 58.
(1) Ročište vjerovnika vodi stečajni sudac.
(2) Smatrat če se da je na ročištu vjerovnika odluka donesena ako zbroj
iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od
zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Kod
razlučnih vjerovnika kojima dužnik ne duguje osobno, umjesto iznosa tražbina
uzet če se u obzir vrijednost razlučnoga prava.
Pravo glasa
Članak 59.
(1) Pravo glasa imaju vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, a koje
nije osporio stečajni upravitelj ili koji od vjerovnika s pravom glasa.
Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.
(2) Vjerovnicima osporenih tražbina priznat če se pravo glasa, ako se na
ročištu vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako
sporazumiju. Ako se sporazum ne može postiči, o tome odlučuje stečajni sudac,
koji svoju odluku može izmijeniti na prijedlog upravitelja ili kojega od
nazočnih vjerovnika s pravom glasa.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajuči se način primjenjuje i na
vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet te na razlučne vjerovnike.
Ukidanje odluke donesene na ročištu vjerovnika
Članak 60.
(1) Ako je koja od odluka donesena na ročištu vjerovnika u suprotnosti sa
zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajno viječe če, na zahtjev
kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega
isplatnoga reda, ili stečajnoga upravitelja, tu odluku ukinuti.
(2) Rješenje kojim se ukida odluka iz stavka 1. ovoga članka javno se
objavljuje. Protiv te odluke pravo na Žalbu ima svaki razlučni vjerovnik, te
svaki stečajni vjerovnik koji nije nižeg isplatnoga reda.
Ovlasti vjerovnika na ročištu vjerovnika
Članak 61.
(1) Na ročištu vjerovnici mogu, pored odluka za koje je izrijekom predviđeno
da se donose na ročištu vjerovnika, donijeti i sve odluke koje po ovom Zakonu
može donijeti odbor vjerovnika.
(2) Vjerovnici mogu na ročištu zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti
i izvješča o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan,
tada vjerovnici mogu na ročištu odlučiti da se obavi provjera prometa i iznosa
gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.
Neposredno otvaranje stečajnoga postupka
Članak 62.
Stečajno viječe može odlučiti da se stečajni postupak otvori bez provedbe
prethodnog postupka i bez ispitivanja postojanja razloga za otvaranje toga
postupka, ako je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnio stečajni
dužnik ili likvidator.
Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi
Članak 63.
(1) Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u
stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je
neznatne vrijednosti, stečajno viječe če donijeti odluku o otvaranju i
zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neče
provesti.
(2) Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".
(3) Predlagatelj iz stavka 4. ovoga članka može od svake osobe koja je
odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije pravodobno
podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene štete. Na toj je
osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima i da za to nije
kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu troškova i pretrpljene
štete zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka 2. ovoga
članka.
(4) Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama stavka 1. ovoga
članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriče najnužnijih troškova (oglas,
sređivanje arhivske građe i sl.), ta če se sredstva isplatiti na teret državnog
proračuna. U tom se slučaju na pravo Republike Hrvatske da zahtijeva naknadu
troškova iz državnog proračuna na odgovarajuči način primjenjuje odredba stavka
3. ovoga članka.
(5) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka imovina dužnika upotrijebit če se
za podmirenje nastalih troškova stečajnoga postupka, dok če se višak koji
preostane uplatiti u državni proračun.
Oglas o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 64.
(1) O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješčuju oglasom.
(2) Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u
"Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana
kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.
(3) Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:
1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga postupka,
2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,
3. tvrtku ili naziv dužnika,
4. ime i sjedište stečajnoga suca,
5. ime i adresu stečajnoga upravitelja,
6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona
prijave svoje tražbine,
7. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta,
8.poziv dužnikovim dužnicima da svoje dugove izmire bez odgode,
9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.
Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 65.
(1) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju,
dužniku, bankama kod kojih dužnik ima račune, ispostavi porezne uprave prema
sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Rješenje se bankama upučuje telefaksom
i dostavlja poštom.
(2) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavit če se i tijelima koja
vode upisnike, odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakona. Tim če
se tijelima dostaviti i rješenje o otvaranju stečajnoga postupka iz članka 53.
ovoga Zakona.
(3) Tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na
temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Ako je dužnik pojedinac, stečajno viječe če ga uputiti da se, u skladu s
ovim Zakonom, može osloboditi svojih preostalih obveza.
(5) Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na
oglasnoj ploči suda.
Pravna sredstva
Članak 66.
(1) Protiv rješenja stečajnoga viječa kojim se odbija prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka, predlagatelj ima pravo na Žalbu.
(2) Protiv rješenja stečajnoga viječa kojim se usvaja prijedlog za otvaranje
stečajnoga postupka, stečajni dužnik ima pravo na Žalbu.
6. STEÈAJNA MASA I STEÈAJNI VJEROVNICI
6.1. Stečajna masa
Pojam stečajne mase
Članak 67.
(1) Stečajna masa obuhvača cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.
(2) Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine
vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano
određenim pravima na imovini dužnika.
Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu
Članak 68.
Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla
provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu
masu.
Skupna imovina kod imovinskih zajednica
Članak 69.
Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnoga druga, udio
toga bračnoga druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu
ako se na tom udjelu po opčim pravilima o ovrsi može protiv dužnika provesti
ovrha. Podjela imovine obavit če se izvan stečaja, na zahtjev stečajnoga
upravitelja.
6.2. Stečajni vjerovnici
Pojam stečajnoga vjerovnika
Članak 70.
(1) Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.
(2) Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne
redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u
cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici
istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina.
Tražbine viših isplatnih redova
Članak 71.
U tražbine viših isplatnih redova spadaju:
1. tražbine po osnovi poreza, te ostale tražbine koje čine prihod državnog
proračuna te jedinica lokalne samouprave i uprave, tražbine fondova koje se na
temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plača zaposlenika
dužnika, nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka,
2. tražbine zaposlenika u stečajnom postupku utvrđene Zakonom o radu
("Narodne novine", br. 38/95., 54/95. i 65/95.),
3. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže
isplatne redove (opči isplatni red).
Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova
Članak 72.
(1) Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih
redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu:
1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka,
2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u
postupku,
3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne
posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameče obveza plačanja
novca,
4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika,
5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva
ili odgovarajuče tražbine.
(2) Tražbine iz stavka 1. ovoga članka koje spadaju u isti isplatni red
namiruju se razmjerno.
(3) Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da če u
stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat če
se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi
koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda
kao i tražbine tih vjerovnika.
Nedospjele tražbine
Članak 73.
(1) Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Ako se na tražbine iz stavka 1. ovoga članka nije plačala kamata, smatrat
če se kao da se na njih plačala zakonska kamata i tražbine če se smanjiti na
iznos koji bi, po uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja
stečajnoga postupka do dospiječa, odgovarao punom iznosu tražbina.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet
Članak 74.
Tražbine vezane uz raskidni uvjet u stečajnom postupku se, sve dok uvjet ne
nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine.
Odgovornost više osoba
Članak 75.
Vjerovnik kojemu više osoba odgovora za ispunjenje iste činidbe u cijelosti,
može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga
potpunoga namirenja cijeli iznos koji je potraživao u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka.
Prava solidarnih dužnika i jamaca
Članak 76.
(1) Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da
im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja
stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vračanje isplačenoga prema dužniku.
(2) Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos
što če ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao stečajnim
vjerovnicima.
Preračunavanje tražbina
Članak 77.
Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen, ističu se u
vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka.
Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u
valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za mjesto plačanja u vrijeme
otvaranja stečajnoga postupka.
Povremena davanja
Članak 78.
Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos i trajanje
određeni, utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem još predstoječih
davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku 73. stavka 2. ovoga Zakona. Ako
trajanje davanja nije određeno, primijenit če se na odgovarajuči način odredba
članka 77. ovoga Zakona.
6.3. Izlučni vjerovnici
Izlučna prava. Pravo na vračanje stvari
Članak 79.
(1) Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava može
dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik.
Njeno če se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za
ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.
(2) Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj ili u
kojoj drugoj javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se
to pravo odnosi spada u stečajnu masu.
(3) Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplačena u cijelosti može tražiti
da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana
otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u
odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na
vračanje).
(4) Pravo na vračanje ima i komisionar za kupnju robe.
(5) Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno
mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na
vračanje ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom
kao izlučni vjerovnik.
Naknada za izlučna prava
Članak 80.
(1) Ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno
otuđio prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može zahtijevati
da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona još uvijek nije izvršena.
On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još uvijek iz te
mase može izdvojiti.
(2) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, izlučni vjerovnik
može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu pretrpljene štete.
(3) Ako je predmet čije se izdvajanje moglo tražiti otuđio privremeni
stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnoga postupka ili stečajni upravitelj
nakon toga, izlučni vjerovnik može, po svom izboru, zahtijevati da se na njega
prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena, ili zahtijevati
protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti
ili tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase.
6.4. Razlučni vjerovnici
Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige
Članak 81.
Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari
ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova,
zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo na odvojeno namirenje
na toj stvari ili pravu prema odredbama propisa o ovrsi.
Pravo odvojenoga namirenja ostalih založnih vjerovnika
Članak 82.
(1) Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno
pravo koje nije upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na
odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga
predmeta.
(2) Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku se
ne može ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije
od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za
naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od strane stečajnoga upravitelja.
Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga
zemljišta za dužnu zakupninu.
Ostali razlučni vjerovnici
Članak 83.
S vjerovnicima navedenim u članku 82. ovoga Zakona izjednačeni su:
1. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku
pokretnu stvar ili prenio neko pravo,
2. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto
upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj
osnovi ne prelazi još postoječu korist,
3. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,
4. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne
pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plačanja carine ili poreza po
zakonu služi osiguranju javnih davanja.
Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici
Članak 84.
Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je
dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne
mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno
namiriti.
6.5. Vjerovnici stečajne mase
Obveze stečajne mase
Članak 85.
(1) Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i
ostale obveze stečajne mase.
(2) Troškovi stečajnoga postupka namiruju se prije ostalih obveza stečajne
mase, i to razmjerno njihovoj veličini.
(3) Ostale obveze stečajne mase namiruju se razmjeno njihovoj veličini.
Troškovi stečajnoga postupka
Članak 86.
U troškove stečajnoga postupka spadaju:
1. sudski troškovi stečajnoga postupka,
2. nagrade i izdaci privremenoga stečajnoga upravitelja, stečajnoga
upravitelja i članova odbora vjerovnika,
3. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da če se
namirivati kao troškovi stečajnoga postupka.
Ostale obveze stečajne mase
Članak 87.
(1) U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze:
1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem,
unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnoga
postupka,
2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci
prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava
dužnika koja ulaze u stečajnu masu,
3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu
masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,
4. na temelju neosnovanoga obogačenja mase,
5. na temelju ugovora o radu zaposlenika stečajnoga dužnika nakon otvaranja
stečajnoga postupka.
(2) Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten
raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se
obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga
odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu
kojom je upravljao.
GLAVA III.
PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA
1. OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE
Vrijeme nastupanja pravnih posljedica
Članak 88.
(1) Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana
kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.
(2) Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe bude ukinuto,
a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat če se da su
pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega
je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči
suda.
Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga
upravitelja.
Članak 89.
Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i
prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika
pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu
prelaze na stečajnoga upravitelja.
Zabrane otuđenja ili opterečenja
Članak 90.
(1) Zabrana otuđenja ili opterečenja koja je protiv dužnika određena prema
opčim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku
je bez učinka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i
opterečenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.
Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika
Članak 91.
Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika
pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez
pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opča pravila o zaštiti
povjerenja u javne knjige. Drugoj če se strani vratiti njena protučinidba iz
stečajne mase ako je njome povečana vrijednost stečajne mase.
Činidbe u korist dužnika
Članak 92.
Ako nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu
zastupniku dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopčenja o
otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne
mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme
ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren.
Nasljedstvo
Članak 93.
Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili
tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreči
nasljedstva ili zapisa.
Podjela imovine pravne zajednice
Članak 94.
(1) Ako je dužnik s nekom trečom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj
pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit če se izvan stečajnoga
postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno
namirenje.
(2) U stečajnom su postupku bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim
zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za određeno vrijeme
pravo na razvrgnuče takve zajednice ili kojima se za to utvrđuje poseban otkazni
rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za
odgovarajuči sporazum sunasljednika.
Preuzimanje parnica
Članak 95.
(1) Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu koje su u vrijeme otvaranja
stečajnoga postupka bile u tijeku preuzet če u ime i za račun dužnika stečajni
upravitelj.
(2) Ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna
tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, protivna če stranka troškove
parničnoga postupka moči ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom
daljnji troškovi parnice namirit če se kao dugovi stečajne mase.
Tražbine stečajnih vjerovnika
Članak 96.
Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u
stečajnom postupku.
Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem
Članak 97.
Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih trideset dana prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili
osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini dužnika koja ulazi
u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje.
Zabrana ovrhe i osiguranja
Članak 98.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu
protiv dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u
stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.
(2) Ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti
prisilnu ovrhu ili osiguranje na budučim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi
njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj
osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje radi
naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga
dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine
drugih vjerovnika.
(3) Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka koji su u
tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti
postupci budu nastavljeni, ovršni če ih sud obustaviti.
(4) Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi
ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja po
opčim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su
ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit če i
provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.
(5) Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici ovlašteni su
pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po opčim pravilima ovršnoga postupka.
Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije
otvaranja stečajnoga postupka, nastavit če i provesti ovršni sud po pravilima
ovršnoga postupka.
(6) I nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit če se i provesti upisi u
javne knjige, ako su uvjeti za upis ostvareni prije toga.
Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi
Članak 99.
(1) Prisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu
zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od
otvaranja stečajnoga postupka.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. obveze stečajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je stečajni
upravitelj odlučio ispuniti,
2. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme prvoga roka u kojemu je
stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,
3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je stečajni upravitelj primio
protučinidbu u korist stečajne mase,
4. porezi koji su prihod državnoga proračuna ili proračuna jedinica lokalne
uprave i samouprave, ili prihodi mirovinskih i invalidskih fondova te Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje.
Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja
Članak 100.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na
dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji
na raspolaganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga
vjerovnika.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve stjecanja na
temelju raspoložbi stečajnoga upravitelja, sudske prodaje, radnji izlučnih i
razlučnih vjerovnika u skladu s ovim Zakonom, na naplatu poreza koji su prihod
državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te na
slučajeve stjecanja povjerenjem u javne knjige.
Skupna šteta
Članak 101.
Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli
zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja
stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnoga
postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za naknadu štete
upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo
novopostavljeni stečajni upravitelj.
Osobna odgovornost članova društva
Članak 102.
Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju
za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne
odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati samo stečajni
upravitelj.
Zadržavanje prava na prijeboj
Članak 103.
Ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imao, na
temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka je
bez utjecaja na to njegovo pravo.
Nastupanje prijeboja u postupku
Članak 104.
(1) Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tražbine ili jedna od
tražbina koje se imaju prebiti, još pod odgodnim uvjetom ili još nisu dospjele
ili tražbine još nisu upravljene na istovrsne činidbe, do prijeboja če doči tek
kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti. Odredbe članka 73. i 74. ovoga Zakona
ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Prijeboj je isključen ako tražbina kojom se
prijeboj treba izvršiti postane bezuvjetna i dospjela prije nego što prijeboj
postane moguč.
(2) Prijeboj nije isključen time što tražbine glase na različite valute ili
obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate
tražbine kojom se prijeboj vrši mogu slobodno zamijeniti. Preračunavanje se
obavlja prema tečaju koji u mjestu plačanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o
prijeboju.
Nedopustivost prijeboja
Članak 105.
Prijeboj nije dopušten:
1. ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon
otvaranja stečajnoga postupka,
2. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga vjerovnika tek
nakon otvaranja stečajnoga postupka,
3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih
šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati
da je dužnik postao nesposoban za plačanje ili da je protiv njega podnesen
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj če biti dopušten
ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih
ugovora, ili o tražbini koja je oživjela uspješnim pobijanjem pravnoga posla
dužnika,
4. ako je stečajni vjerovnik mogučnost prijeboja stekao pobojnom pravnom
radnjom,
5. ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika,
duguje stečajnoj masi.
Dužnost obavješčivanja i suradnje
Članak 106.
(1) Dužnik pojedinac dužan je stečajnom sudu, stečajnom upravitelju, odboru
vjerovnika i, po nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o
okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Obavijesti dane prema odredbama stavka 1. ovoga članka, u kaznenom ili
prekršajnom postupku mogu se koristiti protiv dužnika ili kojega od njegovih
bliskih srodnika samo uz pristanak dužnika.
(3) Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih
zadataka.
(4) Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, po nalogu suda, u svako
doba. Dužan se je suzdržavati od svih radnji kojima bi se moglo otežati
ispunjenje tih obveza.
(5) Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta
svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku zabraniti udaljavanje iz
toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti takvu odluku.
Dovođenje, zatvor i novčana kazna
Članak 107.
(1) Ako radi pribavljanja odgovarajučih obavijesti to bude potrebno, sud može
odrediti saslušanje dužnika pojedinca. Za slučaj neodazivanja, sud može odrediti
dovođenje.
(2) Stečajno viječe može, nakon saslušanja, zatvoriti dužnika:
1. ako je unatoč nalogu suda odbio dati potrebne obavijesti i surađivati sa
stečajnim upraviteljem u ispunjavanju njegovih zadataka,
2. ako unatoč nalogu suda izbjegava ili namjerava izbječi davanje obavijesti
i suradnju, a osobito ako se unatoč zabrane udaljavanja priprema za bijeg,
3. ako se unatoč zabrani suda ponaša na način kojim bi mogao onemogučiti ili
otežati prikupljanje potrebnih isprava i obavijesti, a osobito radi zaštite
stečajne mase.
(3) Viječe suda prvoga stupnja može odrediti zatvor u trajanju od najviše tri
mjeseca. Sud drugoga stupnja može na prijedlog viječa suda prvoga stupnja zatvor
produžiti za još dva mjeseca. Protiv rješenja o određivanju zatvora dopuštena je
Žalba koja ne odgađa provedbu rješenja. O Žalbi protiv rješenja suda drugoga
stupnja o produljenju zatvora odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(4) Rok za Žalbu iz prethodnog stavka je tri dana. Sud koji odlučuje o Žalbi
dužan je odluku donijeti u roku od tri dana.
(5) Stečajno viječe može dužniku ispunjavanje dužnosti iz članka 106. ovoga
Zakona uvjetovati izricanjem novčane kazne. Pojedinačno izrečena novčana kazna
ne može biti veča od 10.000,00 kuna. Na izricanje i provedbu novčane kazne na
odgovarajuči se način primjenjuju pravila ovršnog postupka o ovrsi radi
ostvarenja radnje koju može obaviti samo dužnik.
(6) Dužniku koji ne ispunjava svoje dužnosti iz članka 106. ovoga Zakona
stečajno viječe može, neovisno o odredbi stavka 5. ovoga članka, izreči novčanu
kaznu od 50.000,00 kuna.
(7) Ministar pravosuđa u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona donijet če pravilnik kojim če se urediti način izvršavanja kazni zatvora
određenih prema prethodnim stavcima ovoga članka.
Uzdržavanje iz stečajne mase
Članak 108.
(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju hoče li se i u kome obujmu dužniku
pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.
(2) Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz suglasnost odbora
vjerovnika, odnosno stečajnoga viječa ako taj odbor nije osnovan, odrediti
dužniku nužno uzdržavanje. Na isti se način uzdržavanje jamči i osobama koje je
on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama obiteljskoga prava.
Zastupnici po zakonu. Zaposlenici
Članak 109.
(1) Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona na
odgovarajuči se način primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornoga
odbora te na osobno odgovorne članove dužnika, koji imaju ovlasti za zastupanje.
Odredbe članka 106. stavka 1. i članka 107. ovoga Zakona na odgovarajuči se
način primjenjuju i na osobe koje su svojstvo pravne osobe izgubile tijekom
zadnje dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga
postupka. Odredbe članka 108. ovoga Zakona na odgovarajuči se način primjenjuju
na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlast za zastupanje.
(2) Odredba članka 106. stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajuči se način
primjenjuje na zaposlenike i bivše zaposlenike dužnika, osim onih koji su to
svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka.
2. ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA
Pravo stečajnoga upravitelja na izbor
Članak 110.
(1) Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka
nisu ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor, stečajni
upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge
strane.
(2) Ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoje tražbine zbog
neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Ako druga strana
pozove stečajnoga upravitelja da se izjasni o svom pravu na izbor, stečajni
upravitelj je dužan u roku od osam dana preporučenom pošiljkom obavijestiti tu
stranu o tome namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora. Ako tako ne postupi,
stečajni upravitelj neče moči tražiti ispunjenje.
Fiksni poslovi. Financijski poslovi s određenim rokom
Članak 111.
(1) Ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu cijenu ugovorena
za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili
istek roka nastupi tek nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može
tražiti ispunjenje, več samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova.
(2) Ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu vrijednost
ugovoreno određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi
nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje,
več samo naknadu zbog neispunjenja.
(3) Financijskim se uslugama iz stavka 2. ovoga članka osobito smatraju:
1. isporuka plemenitih kovina,
2. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava, ako stjecanje udjela u
nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s
tim društvom,
3. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili u nekoj
obračunskoj jedinici,
4. novčane činidbe čija visina je izravno ili neizravno određena tečajem
strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine ili cijenom
drugih dobara ili usluga,
5. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u smislu odredaba
točke 1. do 4. ovoga stavka.
(4) Ako su poslovi o financijskim uslugama obuhvačeni jednim okvirnim
ugovorom kojim je predviđeno, da u slučaju povrede ugovornih odredaba, može
prestati samo sporazumno, svi če se ti poslovi smatrati jednim dvostrano
obveznim ugovorom u smislu odredaba ovoga članka i članka 110. ovoga Zakona.
(5) Naknada zbog neispunjenja prema odredbama prethodnih stavaka ovoga članka
sastoji se u razlici između ugovorene cijene i tržišne ili burzovne cijene, koja
drugoga radnoga dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u mjestu ispunjenja
vrijedi za ugovore s ugovorenim vremenom ispunjenja. Druga strana svoju tražbinu
na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
Djeljive činidbe
Članak 112.
Ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga strana svoju činidbu u
vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično več ispunila, ona če svoju
tražbinu na protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj činidbi moči
ostvarivati kao stečajni vjerovnik, čak i ako stečajni upravitelj zatraži
ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja
svoje tražbine na protučinidbu iz stečajne mase tražiti povrat onoga što je
djelomičnim ispunjenjem njene činidbe prije otvaranja stečajnoga postupka prešlo
u imovinu dužnika.
Predbilježba
Članak 113.
(1) Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbiljižba radi osiguranja zahtjeva
za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom
pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu
sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao
vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze
prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajuči se način primjenjuje i na
predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili upisnik
zrakoplova.
Pridržaj prava vlasništva
Članak 114.
(1) Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu stvar prodao
uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zatražiti
ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje
obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2) Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz
pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni
upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 110. ovoga Zakona.
Najamni i zakupni odnosi
Članak 115.
(1) Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaje otvaranjem stečajnoga
postupka.
(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnoga postupka druga
strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.
Dužnik kao najmoprimac i zakupac
Članak 116.
(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je dužnik ušao kao
najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na
dogovoreno trajanje ugovora, pridržavajuči se zakonskoga otkaznoga roka. Ako
upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati
naknadu štete nastaleprijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
(2) Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka još uvijek nije
preuzeo nekretninu ili prostoriju, upravitelj i druga strana mogu odustati od
ugovora. Ako upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni vjerovnik
zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu o tome
namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na odustanak.
Dužnik kao najmodavac ili zakupodavac
Članak 117.
(1) Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije
prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz najamnoga i
zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta je raspoložba djelotvorna samo u
mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec
koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je otvaranje stečajnoga
postupka uslijedilo nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoložba proizvodi
pravni učinak i za slijedeči kalendarski mjesec.
(2) Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na naplatu
najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju prisilne ovrhe izjednačena je s
ugovornom raspoložbom.
(3) Najmoprimac ili zakupoprimac može prebiti svoju tražbinu prema dužniku s
tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka 1.
ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu odredaba članka 104. i
105. točke 2. do 4., ovoga Zakona.
Otuđenje predmeta najma ili zakupa
Članak 118.
Treči kojemu je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili prostorije koje je
dužnik iznajmio ili zakupio i koji stoga stupi umjesto dužnika u najamni ili
zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom otkaznom roku.
Zabrana otkazivanja
Članak 119.
Ako je dužnik najmoprimac ili zakupoprimac, druga ugovorna strana ne može
otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnoga postupka:
1. zbog zakašnjenja s plačanjem najamnine ili zakupnine do kojega je došlo
prije otvaranja stečajnoga postupka,
2. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja.
Ugovori o radu
Članak 120.
(1) Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s
dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.
(2) Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani razlog za otkaz
ugovora o radu.
(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika
poslodavca i zaposlenik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na dogovoreno
trajanje ugovora ili dogovoreno isključenje prava na redoviti otkaz te bez
obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti zaposlenika. Otkazni rok
iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predviđen krači rok. Ako otkaz izjavi
stečajni upravitelj, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati
naknadu štete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.
(4) Ako zaposlenik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije pravno valjan,
može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.
(5) Stečajni upravitelj može, na temelju odobrenja stečajnoga suca, sklopiti
nove ugovore o radu na određeno vrijeme radi dovršenja započetih poslova i
otklanjanja moguče štete.
(6) Plače i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj,
na temelju odobrenja stečajnoga suca, u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
(7) Plače i ostala primanja iz radnoga odnosa iz stavka 5. ovoga članaka
namiruju se kao obveze stečajne mase.
Prestanak prava zaposlenika na suodlučivanje
Članak 121.
Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava zaposlenika na suodlučivanje.
Sporazumi sa zaposleničkim viječem ne obvezuju stečajnoga upravitelja.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova
Članak 122.
(1) Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu
prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje
stečajnoga postupka, nastavi s obavljenjem posla, smatrat če se da je nalog i
dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem
posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.
(3) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s obavljanjem
posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni upravitelj ne
preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim
obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase.
Ponude
Članak 123.
Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti
na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvačene.
Prestanak ugovora o obavljanju poslova
Članak 124.
Na ugovore o radu, ugovore o službi, ili ugovore o djelu kojima se netko
obvezao da če za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajuči se način
primjenjuju odredbe članka 122. ovoga Zakona.
Prestanak punomoči
Članak 125.
(1) Punomoč dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu,
prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2) Odredbe članka 122. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajuči način i
na punomoč.
Ništavost ugovornih odredaba
Članak 126.
Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena
odredaba ovoga Zakona bez pravnoga su učinka.
3. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEÈAJNOGA DUŽNIKA
Opča odredba
Članak 127.
(1) Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se
remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštečenje vjerovnika), odnosno kojima se
pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika),
stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati
u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Propuštanje je izjednačeno s pravnom radnjom.
Kongruentno namirenje
Članak 128.
(1) Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom
vjerovniku daje ili omogučava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u
skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako
je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plačanje i ako je
vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.
(2) Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili
omogučava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je
poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je
vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plačanje ili za
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Smatrat če se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plačanje ili za
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se
nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plačanje ili da je podnesen
prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje
pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plačanje ili prijedlog za
otvaranje postupka.
Inkongruentno namirenje
Članak 129.
(1) Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogučava
osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao
pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:
1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili
2. ako je poduzeta tijekom trečega ili drugoga mjeseca prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio
nesposoban za plačanje, ili
3. ako je radnja poduzeta tijekom trečega ili drugoga mjeseca prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme
njena poduzimanja znao da se njome oštečuju stečajni vjerovnici.
(2) Smatrat če se da je vjerovnik znao da se radnjom oštečuju vjerovnici ako
je znao za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome
vjerovnici oštečuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme
poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštečenje stečajnih
vjerovnika.
Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštečuju
Članak 130.
(1) Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštečuju može
se pobijati:
1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik
bio nesposoban za plačanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu
nesposobnost, ili
2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga
postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za
nesposobnost za plačanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(2) S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštečuju
izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili
zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv
dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajuči se način
primjenjuju odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.
Namjerno oštečenje
Članak 131.
(1) Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih pet godina prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom
da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme
poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja
ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plačanje i da se
radnjom oštečuju vjerovnici.
(2) Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se
pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštečuju. Taj se ugovor ne
može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u
vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata namjera dužnika da ošteti
vjerovnike.
Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu
Članak 132.
(1) Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se
pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka.
(2) Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se
ne može pobijati.
Zajam kojim se nadomještava kapital
Članak 133.
Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vračanje zajma
kojim se nadomještava kapital ili za neku njemu odgovarajuču tražbinu:
1. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina
prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga,
2. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga.
Tajno društvo
Članak 134.
(1) Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti
ili djelomično vračen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u
potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji
sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako
se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.
(2) Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati ako je razlog
za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma.
Isplata mjeničnih i čekovnih obveza
Članak 135.
(1) Od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može tražiti
vračanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema
mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plačanja izgubio mjenični
zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.
(2) Isplačeni mjenični iznos mora podmiriti posljednji regresni obveznik,
ili, ako je on mjenicu prodao za račun treče osobe, ta treča osoba, ako su
posljednji regresni obveznik ili treča osoba u vrijeme kada je mjenicu prodala
ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plačanje ili za prijedlog
za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga
Zakona primjenjuju se na odgovarajuči način.
(3) Stavak 1. i 2. ovoga članka na odgovarajuči se način primjenjuju na
isplate dužnika na temelju čekova.
Bliske osobe
Članak 136.
(1) Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:
1. bračni drug dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje
ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,
2. srodnici dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka u ravnoj
liniji te brača i sestre, odnosno polubrača i polusestre dužnika ili bračnog
druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba,
3. osobe koje Žive u domačinstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja
je prethodila radnji Živjele u domačinstvu s dužnikom.
(2) Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:
1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao
i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine,
2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze
s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika,
3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku 1. ovoga članka s jednom
od osoba navedenom pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka, osim ako su osobe
naznačene pod točkom 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o
poslovima dužnika.
Izračunavanje rokova prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga
postupka
Članak 137.
(1) Rokovi određeni u odredbama članka 128. do 136. ovoga Zakona računaju se
od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kojega je prijedlog za
otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne
postoji, rok se računa od početka sljedečega dana.
(2) Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je
prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak otvoren u povodu
nekoga kasnijega prijedloga. Pravomočno odbijen prijedlog uzima se u obzir
jedino ako je odbijen zbog nedostatnosti stečajne mase.
Vrijeme poduzimanja pravne radnje
Članak 138.
(1) Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada nastupe njeni
pravni učinci.
(2) Ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban upis u zemljišnu
knjigu, upisnik brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova, smatrat če se da je
pravni posao poduzet čim budu ispunjene ostale pretpostavke za njegovu
valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujuča za dužnika i druga strana
podnese zahtjev za upis pravne promjene.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajuči se način primjenjuje i na
zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.
(4) Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njena
poduzimanja, a ne vrijeme nastupa uvjeta ili isteka roka.
Ovršna isprava
Članak 139.
Može se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovršna isprava i radnja
koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe.
Gotovinski posao
Članak 140.
Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake vrijednosti koja
je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja u povodu koje je činidba
izvršena može se pobijati samo uz uvjete iz članka 131. ovoga Zakona.
Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja
Članak 141.
(1) Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati stečajni
vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.
(2) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije
godine od otvaranja stečajnoga postupka, a najkasnije do zaključenja stečajnoga
postupka.
(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je
pobijana radnja poduzeta te protiv dužnika ako on nije tužitelj.
(4) Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo
na temelju odobrenja stečajnoga suca.
(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna
radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u
stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.
(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono
što je primio samo ako je time obogačen, osim ako je znao ili je morao znati da
se takvom činidbom oštečuje vjerovnike.
(7) Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici
bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka.
Prava protivnika pobijanja
Članak 142.
(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina
ponovno oživljuje.
(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati
iz stečajne mase ako se iz te mase još može izdvojiti ili ako je masa obogačena
vrijednošču činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat
protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.
Pobijanje protiv pravnih sljednika
Članak 143.
(1) Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili drugog
univerzalnog pravnoga sljednika protivnika pobijanja.
(2) Pravna radnja se može pobijati protiv ostalih pravnih sljednika
protivnika pobijanja:
1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se
zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,
2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja spadao u osobe koje su dužniku
bliske, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se
zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,
3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez naknade ili uz
neznatnu naknadu.
Pravne radnje nakon otvaranja stečajnoga postupka
Članak 144.
(1) Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka koja ostaje na
snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati po
pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečaja.
(2) Rok za tužbu iz članka 141. ovoga Zakona počinje teči od nastupanja
pravnih učinaka radnje.
GLAVA IV.
UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE
1. OSIGURANJE STEÈAJNE MASE
Preuzimanje stečajne mase
Članak 145.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan
cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome
upravljati.
(2) Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga otpravka rješenja o
otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku predaju
stvari i odrediti ovršne radnje kojima če se ta naredba prisilno ostvariti. Uz
nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv
zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika pravnu osobu ili dužnika pojedinca iz
članka 107. ovoga Zakona.
Računi dužnika
Članak 146.
(1) Danom otvaranja stečajnoga postupka gase se računi dužnika i prestaju
prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati imovinom dužnika na tim računima.
(2) Stečajni upravitelj če otvoriti novi račun dužnika ili dva računa ako
dužnik ima deviznih sredstava i odrediti osobe koje če biti ovlaštene
raspolagati sredstvima na tim računima.
(3) Sredstva s ugašenih računa prenijet če se na nove račune.
Tvrtka dužnika
Članak 147.
Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika dodaje se
oznaka "u stečaju" s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja,
odnosno nastavlja obavljanje poslovanja dužnika.
Novac i predmeti od vrijednosti
Članak 148.
(1) Odbor vjerovnika može odrediti gdje če se i pod kojim uvjetima novac,
vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako odbor vjerovnika
nije osnovan ili ako još nije donio odluku, stečajno viječe može donijeti
odgovarajuču odluku.
(2) Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima pravo pohranjeni
ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako
priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika. Upute koje je
stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju samo ako ih
supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.
(3) Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se uređuje način pohrane
ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti.
(4) Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od članova odbora
vjerovnika u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, stečajni sudac ga u
slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjeni ili uloženi novac,
vrijednosne papire ili dragocjenosti.
Pečačenje
Članak 149.
Stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu
zatražiti da službena osoba suda ili javni bilježnik popiše i zapečati dužnikove
stvari. Zapisnik o stavljanju ili odstranjivanju pečata stečajni upravitelj je
dužan izložiti na uvid svim sudionicima u sudskoj pisarnici.
Popis predmeta stečajne mase
Članak 150.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne
mase. Dužnik pojedinac i zastupnici po zakonu dužnika pravne osobe dužni su u
tome surađivati sa stečajnim upraviteljem, ako je to moguče bez štetnoga
odugovlačenja.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost
ovisi o tome hoče li dužnikovo poduzeče nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je
navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova
imovine može se povjeriti vještacima.
Popis vjerovnika
Članak 151.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika
za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka
dužnika, prijava njihovih tražbina ili na koji drugi način.
(2) U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i
stečajni vjerovnici razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga
vjerovnika potrebno je navesti adresu kao i osnovu i iznos njegove tražbine. Za
razlučne vjerovnike potrebno je dodatno označiti i predmet na kojemu postoji
razlučno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji vjerovnik neče biti odvojeno
namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika stečajni upravitelj može, po potrebi,
povjeriti i vještacima.
(3) U popisu če se navesti koje su mogučnosti za prijeboj. Potrebno je
procijeniti i visinu obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i neprekinutoga
unovčenja imovine dužnika.
Pregled imovine i obveza
Članak 152.
(1) Stečajni upravitelj je dužan s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga
postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu če se navesti i usporediti predmeti
stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena. Procjena vrijednosti
predmeta stečajne mase obavit če se prema odredbama članka 150. ovoga Zakona, a
procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 151. ovoga Zakona.
(2) Nakon sastavljanja pregleda imovine stečajni sud može na prijedlog
stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika, narediti dužniku da se očituje
o potpunosti pregleda imovine. U ovom če se slučaju na odgovarajuči način
primijeniti odredbe članka 106. i 107. ovoga Zakona.
Izlaganje u sudskoj pisarnici
Članak 153.
Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza
moraju se izložiti u sudskoj pisarnici najkasnije osam dana prije izvještajnoga
ročišta.
Trgovačko-pravno i porezno-pravno polaganje računa
Članak 154.
(1) Trgovačko-pravne i porezno-pravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže
račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu
te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.
(2) Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do
izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i
objavljivanje završnoga računa.
(3) Postavljanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku uređuje se
posebnim propisima, s time da revizora postavlja isključivo upisni sud, na
prijedlog upravitelja. Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka več
izabran revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu valjanost
takvog postavljenja.
2. ODLUKA O UNOVÈENJU
Izvještajno ročište
Članak 155.
(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješče o
gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima. Posebno treba istaknuti
postoje li izgledi da se poslovanje poduzeča dužnika nastavi u cijelosti ili
djelomično i kakve bi učinke to moglo imati na namirenje vjerovnika.
(2) Dužniku pojedincu i odboru vjerovnika omogučit če se da se na
izvještajnom ročištu izjasne o izvješču stečajnoga upravitelja. Na ročištu se o
izvješču mogu izjasniti i predstavnici gospodarske ili obrtničke komore.
Odluka o daljnjem tijeku poslovanja stečajnoga dužnika
Članak 156.
(1) Vjerovnici na ročištu odlučuju o tome hoče li se poslovanje dužnika
obustaviti ili če se privremeno nastaviti i dalje. Vjerovnicisvoje odluke mogu
izmijeniti na kasnijim ročištima.
(2) Vjerovnici mogu odrediti način i uvjete unovčenja imovine dužnika.
Obustava poslovanja poduzeča prije odluke vjerovnika
Članak 157.
(1) Ako stečajni upravitelj smatra da poslovanje poduzeča treba obustaviti
prije izvještajnoga ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika,
ako je on osnovan.
(2) Prije nego što odbor vjerovnika odluči o tome, ili, ako odbor nije
osnovan, prije nego što obustavi poslovanje poduzeča, stečajni upravitelj je
dužan o tome obavijestiti dužnika pojedinca. Stečajno viječe če, na prijedlog
dužnika pojedinca i nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, zabraniti
obustavljanje poslovanja poduzeča ako se to bez bitnoga smanjenja stečajne mase
može odgoditi do izvještajnoga ročišta.
Unovčenje stečajne mase
Članak 158.
(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode
unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom
vjerovnika.
(2) Prigodom unovčenja dijelova imovine stečajne mase stečajni upravitelj je
dužan držati se odluka vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3) Stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje određenih dijelova
imovine koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za
sudsku ovrhu radi naplate novčane tražbine.
Pravne radnje od posebne važnosti
Članak 159.
(1) Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika za
pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor
vjerovnika nije osnovan, suglasnost daju vjerovnici.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito:
1. ako se namjerava otuđiti poduzeče ili neki pogon, robno skladište u
cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeču koje treba služiti
uspostavljanju trajne veze s tim poduzečem, ili pravo na povremena primanja,
2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi stečajna masa bila znatno
opterečena,
3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti
predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi
rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor
o izbranom sudu.
Privremena zabrana pravne radnje
Članak 160.
U slučajevima iz članka 159. ovoga Zakona stečajni upravitelj če prije
donošenja odluke odbora vjerovnika ili vjerovnika obavijestiti dužnika
pojedinca, ako je to moguče bez štetnoga odugovlačenja. Ako vjerovnici nisu još
dali svoju suglasnost, stečajno viječe može, na prijedlog dužnika ili večine
vjerovnika iz članka 57. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, nakon što sasluša
stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje, te
zakazati ročište vjerovnika, na kojem če se odlučiti o poduzimanju te pravne
radnje.
Otuđenje poduzeča ili pogona osobama s posebnim interesom
Članak 161.
(1) Poduzeče ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako
stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u visini od najmanje
jedne petine:
1. spada u krug osoba koje su dužniku bliske,
2. spada u vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja ili stečajne vjerovnike,
koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i tražbine po procjeni
stečajnoga suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije zbrajanjem
vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika,
koji nisu nižega isplatnoga reda.
(2) Smatrat če se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga
članka i ako u stjecatelju sudjeluje društvo, ili trgovac pojedinac koji ovisi o
toj osobi, ili treča osoba za račun te osobe ili ovisnoga društva ili trgovca
pojedinca.
Otuđenje poduzeča ili pogona ispod vrijednosti
Članak 162.
(1) Na prijedlog dužnika ili večine vjerovnika opisane člankom 57. stavkom 1.
točkom 3. ovoga Zakona, te nakon saslušanja stečajnoga upravitelja, stečajno
viječe može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeča ili pogona može
provesti samo uz suglasnost vjerovnika, ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi
otuđenje u korist nekoga drugoga stjecatelja za stečajnu masu bilo povoljnije.
(2) Ako je predlagatelj uslijed podnošenja prijedloga imao troškove, može
zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim stečajno viječe donese
rješenje iz stavka 1. ovoga članka.
Pravna valjanost pravne radnje
Članak 163.
(1) Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka 159. do 162. ovoga
Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.
(2) Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime stečajnoga
dužnika mogu se pobijati po opčim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno
pravnih poslova.
3. UNOVÈENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUÈNO PRAVO
Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova
Članak 164.
(1) Nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajno viječe prodaje, na
prijedlog stečajnoga upravitelja, uz odgovarajuču primjenu odredaba propisa o
ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini.
(2) U rješenju o prodaji nekretnine stečajno viječe če odrediti da se
nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi če se upisati
zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.
(3) Ako se nekretnina nije mogla prodati na prvom ročištu za prodaju za
utvrđenu vrijednost, na narednim ročištima može se prodati za nižu vrijednost
koju odredi stečajno viječe.
(4) Ako je razlučni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi
prisilnoga namirenja svoje tražbine prije nego što je stečajni upravitelj
predložio njenu prodaju prema odredbi stavka 1. ovoga članka, nekretnina če se
prodati u ovršnom postupku koji je pokrenuo razlučni vjerovnik.
(5) Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajuči se način
primjenjuju na prodaju brodova, brodova u izgradnji i zrakoplova.
Unovčenje drugih pokretnih stvari i prava
Članak 165.
(1) Stečajni upravitelj smije neposrednom pogodbom unovčiti pokretnu stvar na
kojoj postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu.
(2) Stečajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu
ili drugo pravo koje je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga prava.
Obavješčivanje vjerovnika
Članak 166.
(1) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu s
odredbom članka 165. stavka 1. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika na
njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari. Umjesto obavijesti on može
dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.
(2) Ako upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s odredbom članka
165. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na njegov zahtjev,
obavijestiti o toj tražbini. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku
uvid u knjige i u poslovnu dokumentaciju dužnika.
Priopčenje namjere otuđenja
Članak 167.
(1) Prije nego što stečajni upravitelj otuđi trečoj osobi stvar ili pravo
koje je ovlašten unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, dužan
je razlučnom vjerovniku priopčiti na koji način taj predmet namjerava otuđiti.
Stečajni upravitelj če dati vjerovniku priliku da u roku od osam dana predloži
unovčenje predmeta koje bi za vjerovnika bilo povoljnije.
(2) Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili pravovremeno prije
otuđenja, stečajni upravitelj je dužan uzeti u obzir mogučnost povoljnijega
otuđenja koje je predložio vjerovnik.
(3) Drukčija mogučnost unovčenja može biti i u tome da vjerovnik sam preuzme
predmet. Povoljnijom se smatra i ona mogučnost unovčenja kojom se smanjuju
troškovi.
Zaštita vjerovnika od odugovlačenja s unovčenjem
Članak 168.
(1) Dok predmet koji je stečajni upravitelj ovlašten unovčiti prema odredbama
članka 165. ovoga Zakona ne bude unovčen, vjerovnik ima pravo na kamate iz
stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta.
(2) Ako je vjerovnik več prije otvaranja stečajnoga postupka određenim
mjerama osiguranja spriječen u unovčenju predmeta, kamate počinju teči
najkasnije tri mjeseca nakon što mjera bude određena.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neče se primijeniti ako se prema
visini tražbine te vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne bi mogao
namiriti iz utrška.
Raspodjela utrška
Članak 169.
(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz
utrška če se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu
troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga če se iznosa bez
odlaganja namiriti razlučni vjerovnik.
(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet, koji ima pravo
unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik je
dužan iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za pokriče
troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja opterečena.
Obračun troškova
Članak 170.
(1) Troškovi utvrđivanja tražbine, koji obuhvačaju troškove utvrđivanja
istovjetnosti predmeta i prava na tom predmetu, određuju se paušalno u iznosu od
5 posto od utrška.
(2) Troškovi unovčenja određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška.
Ako su stvarno nastali troškovi znatno niži ili viši, odredit če se u stvarnoj
visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterečena porezom, iznos toga
poreza pridodaje se troškovima unovčenja.
Ostalo korištenje pokretnih stvari
Članak 171.
(1) Stečajni upravitelj smije koristiti za stečajnu masu pokretnu stvar koju
ima pravo unovčiti ako on tako nastalo smanjenje vrijednosti osiguranja naknadi
razlučnom vjerovniku iz stečajne mase.
(2) Upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmiješati ili preraditi, ako se
time ne ugrožava osiguranje razlučnoga vjerovnika.
(3) Ako uslijed radnji stečajnoga upravitelja iz stavka 2. ovoga članka
razlučni vjerovnik stekne osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj če se stvari
njegovo osiguranje ograničiti na vrijednost ranijega predmeta osiguranja.
Pravo razlučnoga vjerovnika da obavi unovčenje
Članak 172.
(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili
tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar
ili tražbinu.
(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika,
stečajno viječe može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon
proteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj.
GLAVA V.
NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA
1. UTVRÐIVANJE TRAŽBINE
Prijavljivanje tražbine
Članak 173.
(1) Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju
u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina
proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.
(2) U prijavi je potrebno navesti osnovu i iznos tražbine u kunama te broj
Žiro-računa ili drugoga računa vjerovnika, ako ga ima.
(3) Ako se prijavljuju tražbine o kojima se vodi parnica, u prijavi treba
navesti sud pred kojim se vodi parnica s nazakom broja spisa.
(4) Razlučni vjerovnici označuju u prijavi dio imovine dužnika na koji se
njihovo pravo odnosi te iznos do kojega njihove tražbine neče biti pokrivene
razlučnim pravom.
(5) Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo ako
stečajno viječe posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine. U
prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnoga
reda te označiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo.
Tablica
Članak 174.
(1) Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu s podacima navedenim u
članku 173. ovoga Zakona upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za
prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s prijavama kao i priloženim
ispravama, izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima.
(2) Stečajni sudac može u slučaju potrebe odrediti da se tablice s prilozima
iz stavka 1. ovoga članka izlože umjesto u pisarnici suda na kojem drugom
mjestu.
Tijek ispitnoga ročišta
Članak 175.
(1) Na ispitnom ročištu se prijavljene tražbine ispituju prema svojim
iznosima i redu.
(2) Stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili
osporava svaku prijavljenu tražbinu.
(3) Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji
od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti.
Naknadne prijave
Članak 176.
(1) Na ispitnom ročištu ispituju se i tražbine prijavljene nakon isteka roka
za prijavljivanje. Ako stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika
prigovori takvom ispitivanju ili ako se tražbina prijavi tek nakon ispitnoga
ročišta, stečajno viječe če na trošak vjerovnika koji je zakasnio s
prijavljivanjem odrediti posebno ispitno ročište. To isto vrijedi i za naknadne
izmjene prijave.
(2) Ako je sud u skladu s odredbom članka 173. stavka 3. ovoga Zakona pozvao
vjerovnike nižih isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen
za te prijave istječe kasnije od osam dana prije ispitnoga ročišta, na trošak
stečajne mase odredit če se posebno ispitno ročište.
(3) Poziv za posebno ispitno ročište se objavljuje. Na to se ročište posebno
pozivaju stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, stečajni
upravitelj i dužnik fizička osoba.
Utvrđivanje tražbine
Članak 177.
(1) Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu ne ospori
stečajni upravitelj, koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno
osporavanje bude otklonjeno. Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu, to ne
sprečava utvrđivanje tražbine.
(2) Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina u koju za
svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena prema svom
iznosu i svom redu odnosno tko je tražbinu osporio. Osporavanje dužnika fizičke
osobe također se unosi u tablicu. Na mjenicama ili drugim ispravama o dugu
ovršni sudac če naznačiti da je tražbina utvrđena.
(3) Na temelju tablice iz stavka 2. ovoga članka stečajno viječe donosi
rješenje kojim odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu
utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem stečajno viječe
odlučuje i o upučivanju na parnicu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja
tražbine.
(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na oglasnoj ploči suda i
dostavlja, u pravilu u obliku izvatka, svakom vjerovniku čija je tražbina
osporena, odnosno koji je upučen na parnicu. To rješenje svaki vjerovnik može
pobijati žalbom u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine, odnosno
tražbine koju je osporio.
(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se i stečajnom upravitelju.
Protiv tog rješenja stečajni upravitelj može podnijeti žalbu.
(6) Na naknadnim ispitnim ročištima ne mogu se osporavati tražbine koje su
utvrđene na prethodnim ispitnim ročištima.
Osporene tražbine
Članak 178.
(1) Ako je stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika osporio
tražbinu, stečajno viječe če vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja
osporene tražbine.
(2) Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajno viječe če na
parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.
(3) Vjerovnici čije su tražbine utvrđene o tome neče biti posebno
obaviješteni, o čemu če biti upozoreni prije ispitnoga ročišta. Ti vjerovnici
mogu na svoj trošak tražiti da im se izda ovjerovljeni izvadak rješenja.
(4) Ako osoba koja je upučena na parnicu ne pokrene parnicu u roku koji joj
je za to određen u rješenju viječa o upučivanju na parnicu, smatrat če se da je
odustala od prava na vođenje parnice.
(5) Na zahtjev vjerovnika koji je upučen na parnicu stečajno viječe može
odlučiti da se rješavanje spora povjeri kojem stalnom izbranom sudištu u
Republici Hrvatskoj.
(6) Zahtjev iz stavka 5. ovoga članka vjerovnik je dužan podnijeti u roku od
osam dana od dana kada mu je dostavljena odluka o upučivanju na parnicu.
(7) Rješenje stečajnoga viječa iz stavka 5. ovoga članka u cijelosti
zamjenjuje ugovor stranaka o izbranom sudu.
(8) U postupku pred izbranim sudom iz stavka 5. ovoga članka svaki stečajni
vjerovnik, odnosno stečajni dužnik može se umiješati i sudjelovati u svojstvu
umješača s položajem jedinstvenoga suparničara.
(9) Pravorijek izbranoga suda kojim je utvrđena tražbina i njezin isplatni
red ili kojim je utvrđeno da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom
dužniku i svim stečajnim vjerovnicima. Odredbe članka 181. stavka 2. i 3. ovoga
Zakona primjenjuju se na odgovarajuči način.
Nastavljanje parnica
Članak 179.
(1) Ako je u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tekla parnica o tražbini,
postupak radi utvrđivanja nastavit če se preuzimanjem te parnice. Prijedlog za
nastavak parnice može staviti vjerovnik čija je tražbina osporena ili
osporavatelj. Osporavatelj parnicu nastavlja u ime i za račun dužnika.
(2) Ako sud pred kojim je parnica nastavljena nije stečajni sud, oglasit če
se nenadležnim i predmet ustupiti stečajnom sudu. Protiv rješenja o ustupanju
predmeta stečajnom sudu nije dopuštena Žalba.
Opseg utvrđivanja i vrijednost predmeta spora
Članak 180.
(1) U parnici se utvrđenje tražbine može zahtijevati samo na temelju osnove,
u iznosu i u isplatnom redu kako je ono označeno u prijavi ili na ispitnom
ročištu.
(2) Vrijednost predmeta spora radi utvrđivanja tražbine koju je osporio
stečajni upravitelj ili stečajni vjerovnik, određuje se prema iznosu koji se za
tu tražbinu može očekivati pri razdiobi stečajne mase.
Učinak odluke
Članak 181.
(1) Pravomočna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njezin isplatni red ili
kojom se utvrđuje da tražbina ne postoji, djeluje prema stečajnom dužniku i svim
stečajnim vjerovnicima.
(2) Stranka koja dobije parnicu može tražiti od stečajnoga suda ispravak
tablice ispitanih tražbina.
(3) Vjerovnici koji su vodili parnicu bez sudjelovanja stečajnoga upravitelja
mogu zahtijevati naknadu svojih troškova iz stečajne mase ako je vođenje parnice
bilo korisno za masu.
Tužba protiv dužnika
Članak 182.
Ako je dužnik fizička osoba na ispitnom ročištu osporio neku tražbinu,
vjerovnik ima pravo protiv dužnika podiči tužbu radi utvrđenja svoje tražbine.
Ako se u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka vodila parnica o toj tražbini,
vjerovnik može preuzeti tu parnicu protiv dužnika.
2. DIOBA
Namirenje stečajnih vjerovnika
Članak 183.
(1) S namirenjem stečajnih vjerovnika može se započeti tek nakon opčeg
ispitnoga ročišta.
(2) Namirenje vjerovnika provodi se prema pritjecanju gotovinskih sredstava.
Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova ne uzimaju se u obzir kod djelomičnih
dioba.
(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe on je dužan
pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga suca ako taj odbor
nije osnovan.
Diobni popis
Članak 184.
Prije diobe stečajni upravitelj če sastaviti popis tražbina koje se uzimaju u
obzir pri diobi. Taj se popis izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid
sudionicima. Upravitelj je dužan javno objaviti zbroj tražbina i iznos koji če
se rapodijeliti vjerovnicima.
Osporene tražbine
Članak 185.
(1) Stečajni vjerovnik koji je upučen na parnicu radi utvrđenja svoje
osporene tražbine, mora u roku od petnaest dana od javne objave iz članka 184.
ovoga Zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju da je podnio tužbu radi
utvrđenja te tražbine, odnosno da je preuzeo ranije pokrenutu parnicu.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka iznos koji bi vjerovnik dobio da
njegova tražbina nije osporena izdvojit če se sve dok se parnica pravomočno ne
završi.
(3) Ako vjerovnik ne podnese pravodobno dokaz iz stavka 1. ovoga članka,
njegova se tražbina pri djelomičnoj diobi neče uzeti u obzir.
Razlučni vjerovnici
Članak 186.
(1) Vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje treba najkasnije u roku od
petnaest dana nakon javne objave iz članka 184. ovoga Zakona podnijeti dokaz
stečajnom upravitelju da se i u kojem iznosu odrekao odvojenoga namirenja ili da
nije odvojeno namiren. Ako dokaz ne podnese pravodobno, njegova se tražbina neče
uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi.
(2) Da bi tražbina razlučnoga vjerovnika bila uzeta u obzir pri djelomičnoj
diobi, dovoljno je da vjerovnik unutar roka iz stavka 1. ovoga članka
upravitelju dokaže da če se unovčiti predmet na kojem postoji razlučno pravo te
da učini vjerojatnim visinu iznosa u kojem neče biti odvojeno namiren. U tom če
se slučaju pri diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojem tražbina neče
biti odvojeno namirena. Ako uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ne budu ispunjeni
do završne diobe, iznosi odvojeni radi namirenja razlučnoga vjerovnika
raspodijelit če se stečajnim vjerovnicima.
(3) Ako samo stečajni upravitelj ima pravo unovčiti predmet na kojem postoji
razlučno pravo, odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka neče se primjenjivati. Kod
djelomične diobe upravitelj če, ako predmet još nije unovčio, procijeniti u
kojem iznosu tražbina razlučnoga vjerovnika neče biti odvojeno namirena i pri
djelomičnoj diobi odvojiti iznos koji odgovara dijelu u kojemu tražbina neče
biti namirena.
Tražbina vezana uz odgodni uvjet
Članak 187.
(1) Tražbina vezana uz odgodni uvjet pri djelomičnoj se diobi uzima u obzir u
njegovoj punoj visini. Udio koji otpada na tu tražbinu odvojit če se pri diobi.
(2) Pri završnoj diobi tražbina vezana uz odgodni uvjet neče se uzeti u
obzir, ako je mogučnost nastupa uvjeta toliko daleka da ona u vrijeme diobe nema
imovinske vrijednosti. U tom če se slučaju iznosi odvojeni prigodom prethodnih
dioba za namirenje te tražbine uključiti u masu iz koje če se obaviti završna
dioba.
Naknadno uzimanje u obzir
Članak 188.
Vjerovnicima koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a koji naknadno
ispune uvjete iz članaka 185. i 186. ovoga Zakona, isplatit če se prigodom
naredne diobe iz preostale stečajne mase iznos koji ih izjednačava s ostalim
vjerovnicima. Tek nakon toga moči če se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.
Izmjene diobnog popisa
Članak 189.
Stečajni upravitelj če u roku od tri dana od isteka rokova iz članka 185. i
186. ovoga Zakona izmijeniti popis ako to postane prijeko potrebno s obzirom na
odredbe članka 185. do 188. ovoga Zakona.
Prigovori na diobni popis
Članak 190.
(1) Kod djelomične diobe vjerovnici mogu stečajnom viječu podnijeti prigovor
na popis u roku od osam dana nakon isteka roka iz članka 185. stavka 1. ovoga
Zakona.
(2) Odluka suda kojom se prigovor odbija dostavlja se vjerovniku i stečajnom
upravitelju. Protiv rješenja o prigovoru vjerovnik ima pravo na Žalbu.
(3) Rješenje kojim se određuje ispravak popisa dostavlja se vjerovniku i
upravitelju te se izlaže u sudskoj pisarnici na uvid svim sudionicima.
Upravitelj i stečajni vjerovnici protiv ovoga rješenja imaju pravo izjaviti
Žalbu. Rok za Žalbu počinje teči od dana kada je rješenje izloženo.
(4) Djelomičnoj diobi može se pristupiti tek po pravomočnosti rješenja iz
stavka 3. ovoga članka.
Određivanje visine dijela koji se isplačuje
Članak 191.
(1) Odbor vjerovnika određuje, na prijedlog stečajnoga upravitelja, visinu
dijela koji se isplačuje. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, visinu dijela
određuje upravitelj.
(2) Upravitelj če visinu dijela koji se isplačuje priopčiti vjerovnicima koji
se pri diobi uzimaju u obzir.
Završna dioba
Članak 192.
(1) Završnoj diobi pristupa se čim se okonča unovčenje stečajne mase.
(2) Završna dioba smije se poduzeti samo uz suglasnost stečajnoga suda.
Završno ročište
Članak 193.
(1) Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajno viječe određuje
završno ročište vjerovnika. Na tom ročištu se:
1. raspravlja o završnom računu stečajnoga upravitelja,
2. podnose prigovori na završni popis i
3. vjerovnici odlučuju o neunovčenim predmetima stečajne mase.
(2) Između objavljivanja poziva za ročište i njegova održavanja mora proči
rok od najmanje petnaest dana, a najviše trideset dana.
(3) Na odluku suda o prigovorima vjerovnika na odgovarajuči način primjenjuju
se odredbe članka 190. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Polaganje zadržanih iznosa
Članak 194.
Iznose koji su odvojeni prigodom završne diobe stečajni upravitelj če uz
suglasnost stečajnoga suda, a za račun zaintersiranih osoba, položiti kod suda
ili javnoga bilježnika.
Višak pri završnoj diobi
Članak 195.
Ako se pri završnoj diobi mogu u punoj visini namiriti tražbine svih
stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj če preostali višak predati dužniku
pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, upravitelj če svakoj osobi koja ima
udjela u dužniku dati onaj dio viška, na koji bi imala pravo u slučaju
likvidacije izvan stečajnoga postupka.
3. ZAKLJUÈENJE STEÈAJNOGA POSTUPKA
Rješenje o zaključenju stečajnoga postupka
Članak 196.
(1) Odmah nakon okončanja završne diobe stečajno viječe če donijeti rješenje
o zaključenju stečajnoga postupka.
(2) Rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se objaviti. Oglas se
objavljuje u izvodu u "Narodnim novinama" i po pravilima o javnom priopčenju. Na
odgovarajuči se način primjenjuju i odredbe članka 65. ovoga Zakona.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sudu ili kojem drugom
tijelu koje vodi upisnik dužnika pravne osobe i trgovca pojedinca radi brisanja
dužnika iz sudskoga upisnika, odnosno drugoga upisnika u koji je upisan.
Brisanjem iz upisnika stečajni dužnik prestaje postojati.
(4) Stečajni dužnik obrtnik briše se iz obrtnoga upisnika.
Prava stečajnih vjerovnika nakon zaključenja postupka
Članak 197.
(1) Stečajni vjerovnici mogu nakon zaključenja stečajnoga postupka protiv
dužnika pojedinca neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine.
(2) Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje dužnik nije osporio
na ispitnom ročištu, mogu protiv dužnika pokrenuti postupak prisilne ovrhe na
temelju rješenja kojim je njihova tražbina utvrđena. S neosporenom tražbinom
izjednačena je tražbina osporavanje koje nije uspjelo.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječu na mogučnost oslobođenja od
preostaloga duga.
Nadležnost za ovrhu
Članak 198.
U slučaju iz članka 197. ovoga Zakona za određivanje i provedbu ovrhe
isključivo je nadležan sud koji je provodio stečajni postupak. Provedbu ovrhe na
nenovčanim sredstvima dužnika sud koji je provodio stečajni postupak može
povjeriti nadležnom opčinskom sudu.
Naknadna dioba
Članak 199.
(1) Stečajno viječe če na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od
stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu, ako se
nakon završnoga ročišta:
1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima,
2. iznosi koji su isplačeni iz stečajne mase vrate natrag u masu,
3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
(2) Naknadnu diobu sud če odrediti bez obzira na to je li postupak zaključen.
(3) Sud može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na
raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti dužniku
pojedincu, ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili
malu vrijednost predmeta te troškove naknadne diobe. Određivanje naknadne diobe
sud može uvjetovati uplatom predujma kojim če se pokriti troškovi naknadne
diobe.
Pravni lijekovi
Članak 200.
(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se
predlagatelju. Protiv toga rješenja predlagatelj ima pravo na Žalbu.
(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom
upravitelju, dužniku pojedincu ili pravnoj osobi i, ako je diobu predložio
vjerovnik, tom vjerovniku. Protiv toga rješenja dužnik pojedinac ima pravo na
Žalbu.
Provedba naknadne diobe
Članak 201.
Nakon određivanja naknadne diobe stečajni upravitelj če iznos kojim se može
slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno pronađenoga dijela
stečajne mase podijeliti prema završnom popisu. Stečajni upravitelj račun polaže
stečajnom sudu.
Isključenje vjerovnika iz stečajne mase
Članak 202.
Vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao:
1. pri djelomičnoj diobi, tek nakon određivanja dijela za diobu,
2. pri završnoj diobi, tek nakon okončanja završnoga ročišta ili,
3. pri naknadnoj diobi, tek nakon objavljivanja popisa o toj diobi, mogu
tražiti namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe preostanu u stečajnoj masi.
4. OBUSTAVA STEÈAJNOGA POSTUPKA
Obustava zbog nedostatnosti mase
Članak 203.
(1) Ako se nakon otvaranja stečajnoga postupka pokaže da stečajna masa nije
dostatna ni za pokriče troškova postupka, stečajno viječe če obustaviti
postupak. Postupak se neče obustaviti ako se predujmi dostatan iznos novca - na
odgovarajuči način primjenjuje se odredba članka 63. ovoga Zakona.
(2) Prije obustave stečajno viječe če pribaviti mišljenje vjerovnika te
saslušati stečajnoga upravitelja i vjerovnike stečajne mase.
(3) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, upravitelj če prije
obustave postupka podmiriti troškove postupka razmjerno visini njihovih iznosa.
On više neče biti dužan unovčavati predmete stečajne mase.
Prijava nedostatnosti mase
Članak 204.
(1) Ako su troškovi stečajnoga postupka pokriveni, ali stečajna masa nije
dostatna za ispunjenje ostalih dospjelih obveza stečajne mase, stečajni
upravitelj če podnijeti prijavu stečajnom sudu o nedostatnosti stečajne mase.
Tako če postupiti i ako se može pretpostaviti da stečajna masa neče biti
dostatna za ispunjenje ostalih postoječih obveza stečajne mase kad one dospiju.
(2) Sud če objaviti prijavu o nedostatnosti stečajne mase, koja če se posebno
dostaviti vjerovnicima stečajne mase.
(3) Obveza stečajnoga upravitelja na upravljanje i unovčenje stečajne mase
postoji i nakon podnošenja prijave o nedostatnosti stečajne mase.
Namirenje vjerovnika stečajne mase
Članak 205.
(1) Stečajni upravitelj če podmirivati obveze stečajne mase prema ovom
redoslijedu:
1. troškovi stečajnoga postupka,
2. obveze stečajne mase zasnovane nakon podnošenja prijave o nedostatnosti
mase, a koje ne ulaze u troškove postupka,
3. ostale obveze stečajne mase, s time da na posljednje mjesto dolaze obveze
po osnovi uzdržavanja odobrenoga u skladu s odredbama članka 108. i 109. stavka
1. ovoga Zakona.
(2) Obvezama stečajne mase u smislu odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka
smatraju se i obveze:
1. iz dvostrano obveznoga ugovora, ako je stečajni upravitelj izabrao
ispunjenje nakon što je podnio prijavu o nedostatnosti stečajne mase,
2. na temelju trajnoga obveznog odnosa nakon prvoga roka nakon kojega je
stečajni upravitelj mogao izjaviti otkaz poslije podnošenja prijave o
nedostatnosti,
3. na temelju trajnoga obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj nakon
prijave o nedostatnosti mase primio protučinidbu u korist stečajne mase.
(3) Ako su obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka istoga reda, podmiruju se
razmjerno visini njihovih iznosa.
Zabrana ovrhe
Članak 206.
Čim stečajni upravitelj prijavi nedostatnost stečajne mase, nije dopuštena
ovrha radi naplate obveza stečajne mase iz članka 205. ovoga Zakona.
Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti stečajne mase
Članak 207.
(1) Čim stečajni upravitelj podijeli stečajnu masu u skladu s odredbom članka
205. ovoga Zakona, stečajno viječe če obustaviti postupak.
(2) Stečajni upravitelj če posebno položiti račune za svoju djelatnost nakon
prijave o nedostatnosti mase.
(3) Ako se nakon obustave postupka pronađu predmeti stečajne mase, sud če na
prijedlog stečajnoga upravitelja, vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti
provođenje naknadne diobe. Na odgovarajuči se način primjenjuju odredbe članka
199. stavka 3., 200. i 201. ovoga Zakona.
Obustava zbog naknadnoga nestanka stečajnoga razloga
Članak 208.
Stečajni postupak če se obustaviti na prijedlog dužnika ako bude pruženo
jamstvo da dužnik nakon obustave neče biti nesposoban za plačanje ili
prezadužen. Prijedlog je dopušten samo ako se nepostojanje stečajnoga razloga
učini barem vjerojatnim.
Obustava uz suglasnost vjerovnika
Članak 209.
(1) Stečajni postupak obustavit če se na prijedlog dužnika pojedinca ako on
nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina podnese sudu pismenu suglasnost
svih stečajnih vjerovnika, koji su prijavili svoje tražbine. Sud če po slobodnoj
ocjeni odlučiti je li potrebna i suglasnost stečajnih vjerovnika čije su
tražbine osporili dužnik ili stečajni upravitelj te razlučnih vjerovnika,
odnosno je li tim vjerovnicima potrebno pružiti odgovarajuče osiguranje.
(2) Postupak se na prijedlog dužnika pojedinca može obustaviti i prije isteka
roka za prijavljivanje tražbina, ako nisu poznati drugi vjerovnici, osim onih
čiju suglasnost dužnik podnese.
Postupak u povodu prijedloga za obustavu
Članak 210.
(1) Prijedlog za obustavu stečajnoga postupka iz članka 208. i 209. ovoga
Zakona objavljuje se. Prijedlog se izlaže na oglasnoj ploči suda na uvid svim
sudionicima. U slučaju iz članka 209. ovoga Zakona uz prijedlog se prilažu i
izjave o suglasnosti vjerovnika. Stečajni vjerovnici mogu u roku od osam dana od
objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv
toga prijedloga.
(2) Stečajno viječe odlučuje o obustavi postupka nakon što sasluša
predlagatelja, stečajnoga upravitelja i odbor vjerovnika, ako je ovaj osnovan.
Ako je podnesen prigovor protiv prijedloga, sud če saslušati i podnositelja
prigovora.
(3) Prije obustave stečajni upravitelj če podmiriti nesporne zahtjeve iz
stečajne mase, a za osporene pružit če potrebno osiguranje.
Objava i učinak obustave
Članak 211.
(1) Sud če objaviti rješenje kojim se stečajni postupak obustavlja te razlog
za obustavu. Sud če prije toga izvijestiti dužnika, stečajnoga upravitelja i
članove odbora vjerovnika o vremenu kada če obustava početi proizvoditi pravne
učinke. U tom slučaju če se na odgovarajuči način primijeniti odredbe članka
196. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) S obustavom stečajnoga postupka dužnik ponovno stječe pravo na slobodno
raspolaganje stečajnom masom. U tom slučaju se na odgovarajuči način primjenjuju
odredbe članka 197. i 198. ovoga Zakona.
Pravni lijekovi
Članak 212.
(1) Obustavi li se stečajni postupak prema odredbama članka 203., 207. i 208.
ovoga Zakona, svaki stečajni vjerovnik, a ako je do obustave stečajnoga postupka
došlo prema odredbi članka 203. ovoga Zakona i dužnik, ima pravo na Žalbu protiv
odluke suda.
(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 207. ili 208. ovoga Zakona, pravo na
Žalbu ima dužnik.
GLAVA VI.
PREUSTROJ
1. PRIPREMA PREUSTROJA DUŽNIKA
Osnovna odredba
Članak 213.
(1) Nakon otvaranja stečajnoga postupka može se provesti preustroj dužnika na
temelju stečajnoga plana.
(2) Preustroj dužnika može se provesti na sljedeče načine:
- ostaviti dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja
dužnika,
- prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na jednu ili više več postoječih
osoba ili osoba koje če tek biti osnovane,
- dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba,
- prodati svu ili dio imovine dužnika, sa ili bez razlučnih prava,
- raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika,
- odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika,
- namiriti ili izmijeniti razlučna prava,
- smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika,
- obveze dužnika pretvoriti u kredit,
- preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obveza dužnika,
- urediti odgovornost dužnika nakon završetka stečajnoga postupka, i sl.
Podnošenje plana
Članak 214.
(1) Stečajni plan imaju pravo stečajnom viječu podnijeti stečajni upravitelj
i dužnik pojedinac. Dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom za
otvaranje stečajnoga postupka. Neče se uzeti u obzir plan kojega se podnese sudu
nakon završnoga ročišta.
(2) Ako je na ročištu vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada
stečajnoga plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom viječu u primjerenom
roku. Sa stečajnim upraviteljem u izradi plana savjetodavno surađuju odbor
vjerovnika, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.
Sadržaj plana
Članak 215.
Stečajni plan sastoji se od pripremne osnove i provedbene osnove. Uz plan se
prilažu i isprave navedene u članku 226. i 227. ovoga Zakona.
Pripremna osnova
Članak 216.
(1) U pripremnoj se osnovi stečajnoga plana navode mjere koje su poduzete
prije otvaranja stečajnoga postupka ili se još trebaju poduzeti, kako bi se
stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika.
(2) Pripremna osnova mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i
posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke vjerovnika o planu i za
njegovu sudsku potvrdu.
Provedbena osnova
Članak 217.
Provedbena osnova sadrži odredbe o tome kako če se planom izmijeniti pravni
položaj dužnika i drugih sudionika u postupku.
Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu
Članak 218.
(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih
prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u
stečajnom planu u posebne skupine. Kod toga treba razlikovati:
1. vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja, ako plan zadire i u njihova
prava,
2. stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnoga reda,
3. stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihove tražbine
ne prestaju prema članku 221. ovoga Zakona.
(2) Vjerovnici istoga pravnoga položaja mogu se svrstati u skupine prema
istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora se temeljiti na
valjanim razlozima. U planu če se navesti kriteriji za razvrstavanje.
(3) Posebnu skupinu tvorit če zaposlenici, ako sudjeluju kao stečajni
vjerovnici s tražbinama koje nisu neznatne. Posebne se skupine mogu oblikovati
od vjerovnika s malim tražbinama.
Prava razlučnih vjerovnika
Članak 219.
(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na
namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim
planom nije izrijekom drukčije određeno.
(2) Ako je planom drukčije određeno, u provedbenoj osnovi za razlučne
vjerovnike če se posebno navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na
koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje te koje još odredbe plana prema njima
djeluju.
Prava stečajnih vjerovnika
Članak 220.
Za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u provedbenoj se osnovi navodi
u kojem se dijelu njihove tražbine smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo
namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.
Prava stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova
Članak 221.
(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, smatrat če se da su njegovim
prihvačanjem tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova prestale.
(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga članka, u
provedbenoj osnovi če se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih redova
navesti podaci propisani u članku 220. ovoga Zakona.
(3) Planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost dužnika nakon
okončanja stečajnoga postupka za novčane kazne i s njime izjednačene obveze.
Načelo jednakoga postupanja prema svim sudionicima
Članak 222.
(1) Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati
ista prava.
(2) Različito postupanje prema sudionicima iste skupine dopušteno je samo uz
suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni. U tom je slučaju stečajnom
planu potrebno priložiti izjave o suglasnosti dotičnih sudionika.
(3) Ništav je svaki dogovor stečajnoga upravitelja, dužnika pojedinca i
drugih osoba s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo
ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči
pogodnost koja planom nije predviđena.
Odgovornost dužnika
Članak 223.
(1) Ako stečajnim planom nije drukčije određeno, dužnik se namirenjem
stečajnih vjerovnika u skladu s provedbenom osnovom oslobađa svojih preostalih
obveza prema tim vjerovnicima.
(2) Ako je dužnik javno trgovačko društvo, komanditno društvo ili gospodarsko
interesno udruženje, stavak 1. ovoga članka na odgovarajuči se način primjenjuje
na osobnu odgovornost članova društva.
Stvarnopravni odnosi
Članak 224.
Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili
ukidati prava na stvarima i pravima dužnika, potrebne se izjave volje sudionika
mogu unijeti u provedbenu osnovu. Izjave koje treba upisati u zemljišne knjige
ili koje druge odgovarajuče upisnike moraju se dati u skladu sa
zamljišnoknjižnim, odnosno drugim odgovarajučim upisnim propisima.
Pregled imovine. Financijski plan i plan rezultata
Članak 225.
Ako se predviđa da če se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzeča koje če
nastaviti voditi dužnik ili treča osoba, uz stečajni plan treba priložiti i
pregled imovine, u kojem če se, uz navođenje njihove vrijednosti, popisati
dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz
to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u vremenskom
razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom
prihoda i izdataka jamči sposobnost nositelja poduzeča za plačanje tijekom toga
vremenskoga razdoblja.
Daljnji prilozi
Članak 226.
(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi
poduzeče, odnosno obrt, planu treba priložiti izjavu dužnika da je spreman
nastaviti s vođenjem poduzeča, odnosno obrta na osnovi plana. Ako je dužnik
javno trgovačko društvo ili komanditno društvo, planu treba priložiti
odgovarajuču izjavu osobno odgovornih članova društva. Izjava dužnika nije
potrebna, ako je plan podnio sam dužnik.
(2) Ako je planom predviđeno da neki vjerovnici dobiju udjele u dužniku
pravnoj osobi ili da postanu njeni članovi ili da steknu određena prava u
djelatnosti dužnika pojedinca, planu treba priložiti izjavu o suglasnosti
svakoga od tih vjerovnika.
(3) Ako je treča osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za slučaj da plan
bude odobren, planu treba priložiti i izjavu te treče osobe.
(4) Ako su stečajnim planom predviđene položajne promjene dužnika
(pripajanje, spajanje i sl.), planu treba priložiti i izjave pravnih osoba koje
če sudjelovati u položajnim promjenama.
Odbacivanje plana
Članak 227.
(1) Stečajno viječe če stečajni plan odbaciti po službenoj dužnosti:
1. ako nisu poštivani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana te ako
podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar
primjerenoga roka koji mu je sud odredio,
2. ako očito nema izgleda da plan koji je dužnik podnio vjerovnici prihvate
ili sud potvrdi,
3. ako se prava koja bi sudionici trebali steči prema provedbenoj osnovi
plana koji je dužnik podnio, očito ne mogu ostvariti.
(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku več podnio plan koji su vjerovnici
odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnoga
zakazivanja ročišta za raspravljanje o planu, sud če odbaciti novi plan dužnika
ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika,
ako je taj odbor osnovan.
(3) Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnositelj ima pravo na Žalbu.
Izjašnjenja o planu
Članak 228.
(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajno viječe če zatražiti da se o
njemu, u roku od trideset dana, izjasne:
1. odbor vjerovnika, ako je osnovan,
2. dužnik pojedinac, ako je plan podnio stečajni upravitelj,
3. stečajni upravitelj, ako je plan podnio dužnik.
(2) Stečajno viječe može pozvati državna tijela nadležna za predmet
poslovanja dužnika te gospodarsku, odnosno obrtničku komoru da se izjasne o
predloženom planu.
Obustava unovčenja dužnika i namirenja vjerovnika
Članak 229.
Ako bi provedba podnešenoga stečajnoga plana bila ugrožena nastavljanjem
unovčenja i diobe stečajne mase, stečajno viječe če, na prijedlog dužnika ili
stečajnoga upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase. Sud neče
odrediti obustavu ili če več donijeto rješenje o obustavi staviti izvan snage
ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako
stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili vjerovnika, zatraži
nastavak unovčenja i diobe mase.
Izlaganje plana
Članak 230.
Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u
sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.
2. PRIHVAÆANJE I POTVRDA PLANA
Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu
Članak 231.
(1) Stečajno viječe če zakazati ročište na kojem če se raspravljati i
glasovati o stečajnom planu. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od
zakazivanja.
(2) Ročište za raspravljanje i glasovanje mora biti objavljeno. U objavi
treba istaknuti da se u plan i prispjele stavove o planu može izvršiti uvid u
pisarnici stečajnoga suda.
(3) Stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, razlučni
vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac posebno če se pozvati na
ročište za raspravljanje i glasovanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i
kopiju plana ili sažetak njegovoga bitnoga sadržaja, koji je podnositelj plana
na zahtjev suda dužan podnijeti sudu.
Spajanje s ispitnim ročištem
Članak 232.
Ročište za raspravljanje i glasovanje o planu ne smije se održati prije
ročišta za ispitivanje tražbina. Ta se dva ročita mogu spojiti.
Pravo glasa stečajnih vjerovnika
Članak 233.
(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na
odgovarajuči se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju prava glasa
stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa kao i stečajni
vjerovnici samo ako im je dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svoga prava
na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.
(2) Vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Pravo glasa razlučnih vjerovnika
Članak 234.
(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika, na
ročištu če se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo glasa imaju oni
razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravitelj,
niti koji od razlučnih vjerovnika niti koji od stečajnih vjerovnika. Na pravo
glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava te prava vezanih uz odgodni
uvjet na odgovarajuči se način primjenjuju pravila ovoga Zakona o utvrđivanju
prava glasa tih vjerovnika.
(2) Razlučni vjerovnici na čije tražbine plan ne djeluje nemaju pravo glasa.
Popis prava glasa
Članak 235.
Na temelju rasprave na ročištu stečajni sudac če utvrditi popis vjerovnika i
prava glasa koja im pripadaju.
Izmjena plana
Članak 236.
Podnositelj plana ima pravo, na osnovi rasprave o planu na ročištu, sadržajno
izmijeniti pojedine odredbe stečajnoga plana. O izmijenjenom planu može se
glasovati na istom ročištu.
Posebno ročište za glasovanje
Članak 237.
(1) Stečajno viječe može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom
planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za raspravljanje i
ročišta za glasovanje ne smije biti dulje od 30 dana.
(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s pravom glasa i
dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je posebno ukazati na tu izmjenu.
Glasovanje pismenim putem
Članak 238.
(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje, vjerovnici mogu i pismeno
glasovati.
(2) Stečajno viječe če vjerovnicima s pravom glasa, nakon ročišta za
raspravljanje o planu, dostaviti glasački listič i tako ih obavijestiti o
njihovu pravu glasa. Pismeno glasovanje uzet če se u obzir samo ako bude
primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasovanje.
Sud če na to upozoriti vjerovnike dostavljajuči im glasačke lističe.
Glasovanje po skupinama
Članak 239.
Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.
Potrebne večine
Članak 240.
(1) Smatrat če se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj
skupini večina vjerovnika od onih koji su glasovali za plan i ako zbroj tražbina
vjerovnika koji su glasovali za plan dvostruko premašuje zbroj tražbina
vjerovnika koji su glasovali protiv toga da se plan prihvati.
(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka
stečajnoga razloga tvorila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao
jedan vjerovnik. Na odgovarajuči način če se postupiti i s nositeljima razlučnih
prava ili prava plodouživanja.
Zabrana opstrukcije
Članak 241.
(1) Smatrat če se da je glasačka skupina prihvatila plan, iako potrebna
večina nije postignuta, ako vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu
stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema, ako
primjereno sudjeluju u gospodarskim koristima koje bi sudionicima trebale
pripasti na temelju stečajnoga plana i ako je večina glasačkih skupina plan
prihvatila s potrebnom večinom.
(2) Smatrat če se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u
gospodarskim koristima u smislu stavka 1. ovoga članka postoji ako prema planu
ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila
puni iznos njegove tražbine, ako imovinsku korist ne bi primio ni vjerovnik koji
bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti
dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela, ako se niti jedan od vjerovnika koji
bi u slučaju da plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine,
ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici.
Pristanak stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova
Članak 242.
(1) Smatrat če se da su skupine vjerovnika koji potražuju kamate koje teku
nakon otvaranja stečajnoga postupka i vjerovnika koji potražuju naknadu troškova
svoga sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na plan ako je dužnik planom
oslobođen tih obveza ili se u skladu s odredbom članka 221. ovoga Zakona uzima
da je dužnik oslobođen tih obveza te ako prema planu čak ni glavna tražbina tih
stečajnih vjerovnika neče biti podmirena u cijelosti.
(2) Smatrat če se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza
dužnika po osnovi novčanih kazni i sličnih obveza pristale na plan ako nijedan
stečajni vjerovnik planom nije stavljen u bolji položaj od vjerovnika tih
skupina.
(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine,
smatrat če se da je ta skupina pristala na plan.
Pristanak dužnika
Članak 243.
(1) Smatrat če se da je dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne
prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.
(2) Stečajno viječe prigovor iz stavka 1. ovoga članka neče uzeti u obzir ako
dužnik planom nije stavljen u teži položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema
te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva gospodarsku korist koja prelazi puni iznos
njegove tražbine.
Potvrda plana
Članak 244.
(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane
dužnik, stečajno viječe če odlučiti o tome hoče li plan potvrditi.
(2) Stečajno viječe če prije toga saslušati stečajnoga upravitelja, odbor
vjerovnika, ako je osnovan, i dužnika.
(3) Rješenje o potvrdi stečajnoga plana sadrži provedbenu osnovu plana koju
su vjerovnici prihvatili.
Uvjetni plan
Članak 245.
Ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju izvršiti
određene činidbe ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su
te pretpostavke ispunjene. Sud če potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se
te pretpostavke ne ispune niti nakon isteka primjerenoga roka koji je odredio.
Povreda postupovnih odredbi
Članak 246.
Stečajno viječe če po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu stečajnoga plana:
1. ako su pri njegovoj izradi bitno povrijeđeni propisi o njegovu sadržaju,
obradi i prilozima, o prihvatu od strane vjerovnika i o pristanku dužnika, osim
ako se ti nedostaci ne mogu otkloniti, ili
2. ako je prihvat plana postignut na nedopušten način, osobito stavljanjem u
povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.
Zaštita manjine
Članak 247.
(1) Na prijedlog vjerovnika, stečajno viječe neče potvrditi stečajni plan ako
je vjerovnik:
1. planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na
zapisnik i
2. ako je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana
nema.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dopušten je samo, ako vjerovnik učini
vjerojatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.
Objava odluke
Članak 248.
(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskračuje
proglašava se na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje če se
održati u roku od petnaest dana.
(2) Ako plan potvrdi, sud če stečajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju
tražbinu i razlučnim vjerovnicima, upučujuči ih na odluku o potvrdi plana,
dostaviti kopiju plana ili sažetak njegova bitnoga sadržaja.
Pravni lijekovi
Članak 249.
Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana
uskračuje vjerovnici i dužnik imaju pravo na Žalbu.
3. UÈINCI POTVRÐENOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA
Osnovni učinci plana
Članak 250.
(1) Rješenje o potvrdi plana djeluje prema svim sudionicima od svoje
pravomočnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje
prava na dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu s
ograničenom odgovornošču, smatrat če se da su u rješenju sadržane izjave volje
sudionika dane u propisanom obliku; to na odgovarajuči način vrijedi i za
rješenjem obuhvačene izjave o preuzimanju obveza na kojima se temelji
zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili
prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za stečajne vjerovnike koji
svoje tražbine nisu prijavili te za sudionike koji su planu prigovorili.
(2) Stečajni plan djeluje samo prema onim razlučnim vjerovnicima koji su za
njega glasovali.
(3) Rješenje o potvrdi plana ne djeluje na prava stečajnih vjerovnika protiv
sudužnika i dužnikovih jamaca te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine
koji ne spadaju u stečajnu masu, ili na temelju predbilježbe koja se odnosi na
te predmete. Dužnik se, međutim, na temelju rješenja oslobađa od obveza prema
svojim sudužnicima, jamcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao
i prema svojim vjerovnicima.
(4) Ako je neki vjerovnik namiren u večoj mjeri nego što bi imao pravo prema
planu, on nema obvezu vratiti primljeno.
Prestanak odredbe o odgodi namirenja i otpustu duga
Članak 251.
(1) Ako je na temelju rješenja o potvrdi plana namirenje tražbinastečajnih
vjerovnika odgođeno ili je dužnik djelomično oslobođen obveze na namirenje,
odgoda odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onoga vjerovnika,
prema kojem je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvačenoga plana. Smatrat
če se da je dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu
obvezu, iako ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u
trajanju od najmanje 15 dana.
(2) Ako se prije potpunoga ispunjenja plana nad imovinom dužnika otvori novi
stečajni postupak, odgoda i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne
vjerovnike.
Osporene tražbine i odvojeno namirenje
Članak 252.
(1) Ako je neka tražbina osporena na ispitnom ročištu ili ako visina tražbina
razlučnoga vjerovnika koja če se odvojeno namiriti nije utvrđena, neče se
smatrati da dužnik kasni s ispunjenjem stečajnoga plana u smislu odredbe članka
251. ovoga Zakona ako dužnik tu tražbinu do konačnoga utvrđenja njene visine
uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci stečajnoga suda o pravu glasa
vjerovnika pri glasovanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud če,
na prijedlog dužnika ili vjerovnika, naknadno utvrditi opseg u kojem dužnik
privremeno mora uzeti u obzir navedenu tražbinu.
(2) Ako prema konačnom utvrđenju tražbine proizađe da je dužnik platio
premalo, dužan je nadoplatiti manjak. U tom slučaju smatrat če se da dužnik
znatno kasni s ispunjenjem plana tek ako ne nadoplati manjak premda ga je
vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od
najmanje petnaest dana.
(3) Ako prema konačnom utvrđenju proizađe da je dužnik platio previše, on
može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak nadilazi i nedospjeli dio
tražbine na koje vjerovnik ima pravo na temelju stečajnoga plana.
Ovrha na rješenja o potvrdi stečajnoga plana
Članak 253.
(1) Na osnovi pravomočnoga rješenja o potvrdi stečajnoga plana stečajni
vjerovnici čije su tražbine utvrđene i koje na ispitnom ročištu dužnik nije
osporio, mogu pokrenuti postupak prisilne ovrhe protiv dužnika. S neosporenom
tražbinom izjednačena je i ona čije je osporavanje otklonjeno.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na prisilnu ovrhu protiv
treče osobe, ako je rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno da je preuzela
jamstvo za ispunjenje stečajnoga plana, osim ako pritom nije pridržala pravo
prigovora prethodne tužbe.
(3) Prava koja mu pripadaju u slučaju znatnoga kašnjenja dužnika s
ispunjenjem stečajnoga plana vjerovnik može prisilno ostvariti na temelju
rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđena njegova
tražbina u stečajnom postupku, ako učini vjerojatnim da je dužnika propisno
opomenuo te da je protekao rok koji je naknadno odredio dužniku. Vjerovnik nije
dužan dokazati zakašnjenje dužnika.
Zaključenje stečajnoga postupka
Članak 254.
(1) Stečajno viječe če donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka
čim rješenje o potvrdi stečajnoga plana postane pravomočno.
(2) Prije zaključenja stečajnoga postupka stečajni je upravitelj dužan
namiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuče
osiguranje.
(3) Sud če objaviti izreku rješenja s naznakom osnove za zaključenje
stečajnoga postupka. Sud če unaprijed izvijestiti dužnika, stečajnoga
upravitelja i članove odbora vjerovnika o tome kada če nastupiti pravni učinci
zaključenja stečajnoga postupka.
Učinci zaključenja stečajnoga postupka
Članak 255.
(1) Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnoga postupka prestaju službe
stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika, osim ako ovim Zakonom nije
drukčije određeno. Dužnik ponovno stječe pravo slobodnoga raspolaganja stečajnom
masom.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na propise o nadzoru nad
ispunjenjem stečajnoga plana.
(3) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravnoga djela
stečajnoga dužnika vezanoga uz stečajni postupak, stečajni upravitelj može
voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno u rješenjem o
potvrdi stečajnoga plana. U tom če se slučaju parnica voditi za račun dužnika,
ako planom nije drugačije određeno.
Nadzor nad ispunjenjem plana
Članak 256.
(1) U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da če se
njegovo ispunjenje nadzirati.
(2) Ako je nadzor predviđen, nakon zaključenja stečajnoga postupka, nadzirat
če se ispunjava li dužnik svoje obveze prema vjerovnicima u skladu sa rješenjm
iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako je to u rješenju iz stavka 1. ovoga članka predviđeno, nadzor se
proteže i na ispunjenje tražbina koje vjerovnici, u skladu s tim rješenjem,
imaju prema trgovačkim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnoga
postupka radi preuzimanja ili daljnjega vođenja poduzeča ili pogona dužnika -
društvo-preuzimatelj.
Dužnosti i ovlasti stečajnoga upravitelja
Članak 257.
(1) Nadzor obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika te stečajni sud.
U tom slučaju službe stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika neče
prestati zaključenjem stečajnoga postupka. Na prava i dužnosti stečajnoga
upravitelja na odgovarajuči se način primjenjuju pravila o privremenom stečajnom
upravitelju.
(2) Tijekom trajanja nadzora upravitelj je dužan odbor vjerovnika, ako je
osnovan, i sud jednom godišnje izvijestiti o ispunjenju plana te o daljnjim
izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utječe na pravo odbora vjerovnika i
suda da u svako doba zahtijevaju pojedine obavijesti ili podnošenje
međuizvješča.
Podnošenje prijave
Članak 258.
Utvrdi li stečajni upravitelj da se tražbine čije se ispunjenje nadzire ne
ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odgode podnijeti prijavu
stečajnom sudu i odboru vjerovnika. Ako odbor vjerovnika nije osnovan,
upravitelj če umjesto njega izvijestiti sve vjerovnike kojima prema rješenju o
potvrdi stečajnoga plana pripadaju zahtjevi protiv dužnika ili
društva-preuzimatelja.
Poslovi za koje je potrebna suglasnost
Članak 259.
U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da če za valjanost
određenih pravnih poslova dužnika ili društva-preuzimatelja tijekom trajanja
nadzora biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga upravitelja. Na radnje
dužnika poduzete bez suglasnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajuči se način
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim radnjama dužnika poduzetim nakon
otvaranja stečajnoga postupka mimo stečajnoga upravitelja.
Krediti
Članak 260.
(1) U rješenju o potvrdi stečajnoga plana može se predvidjeti da če stečajni
vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama po osnovi kredita
ili zajmova koje če dužnik ili društvo-preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja
nadzora ili koje je vjerovnik stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja
nadzora. U tom če slučaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te
vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prelaziti vrijednost predmeta imovine
navedenih u pregledu imovine.
(2) Stečajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namirivat če se samo iza
onih vjerovnika s kojima je dogovoreno da če se i u kojoj visini kredit koji su
odobrili s obzirom na glavnu tražbinu, kamate i troškove nalaziti unutar
kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravitelj takav dogovor pismeno
potvrdio.
Kasniji isplatni red tražbina novih vjerovnika
Članak 261.
Tražbine vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora
namirivat če se iza tražbina vjerovnika po osnovi kredita iz članka 260. stavka
1. ovoga Zakona. U istom su položaju i tražbine po osnovi trajnog obveznoga
odnosa zasnovanoga ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvoga roka u kojem
je vjerovnik mogao izjaviti otkaz nakon početka nadzora.
Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda
Članak 262.
(1) Kasniji isplatni red stečajnih vjerovnika i vjerovnika iz članka 261.
ovoga Zakona uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja
nadzora.
(2) U tom novom stečajnom postupku vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka
nalaze se ispred ostalih vjerovnika kasnijega isplatnoga reda.
Objava nadzora
Članak 263.
(1) Rješenje stečajnoga viječa kojim je određen nadzor nad ispunjenjem
stečajnoga plana objavit če se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnoga
postupka. Pored toga objavit če se, ako su za to ispunjeni uvjeti iz ovoga
Zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnoga
upravitelja, visina predviđenoga kreditnoga okvira te je li predviđen i nadzor
nad društvom-preuzimateljem.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka upisat če se u odgovarajuče javne knjige
po službenoj dužnosti.
Ukidanje nadzora
Članak 264.
(1) Stečajno viječe če donijeti rješenje o ukidanju nadzora:
1. ako su tražbine čije se ispunjenje nadzire ispunjene ili je njihovo
ispunjenje osigurano, ili
2. ako je od zaključenja stečajnoga postupka prošlo tri godine, a nije
podnesen prijedlog za otvaranje novoga stečajnoga postupka.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka če se objaviti. U tom rješenju če se
odrediti brisanje u odgovarajučim javnim knjigama zabilježbe nadzora i
ograničenja određenih u svezi s nadzorom.
Troškovi nadzora
Članak 265.
Troškove nadzora snosi dužnik. Društvo-preuzimatelj snosi troškove nastale
nadzorom koji se nad njime provodi.
GLAVA VII.
OSOBNA UPRAVA
Pretpostavke
Članak 266.
(1) Stečajno viječe može rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka ovlastiti
dužnika da sam upravlja i raspolaže stečajnom masom pod nadzorom stečajnoga
povjerenika (osobna uprava). Na osobnu upravu dužnika na odgovarajuči način se
primjenjuju odredbe prvoga do šestoga dijela ovoga Zakona ako u ovom dijelu
Zakona nije što drugo određeno.
(2) Sud če osobnu upravu odrediti:
1. ako to dužnik predloži,
2. ako se s time suglasio vjerovnik koji je predložio otvaranje stečajnoga
postupka, te
3. ako se prema okolnostima slučaja može očekivati da određivanje osobne
uprave neče dovesti do odugovlačenja postupka ili do kakvoga drukčijega
oštečenja prava i interesa vjerovnika.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka umjesto stečajnoga upravitelja
postavit če se stečajni povjerenik. Svoje tražbine stečajni vjerovnici
prijavljuju stečajnom povjereniku. Osobna uprava se ne upisuje u zemljišne
knjige i druge odgovarajuče upisnike.
Naknadno određivanje osobne uprave
Članak 267.
Ako je stečajno viječe odbilo prijedlog dužnika za određivanje osobne uprave,
a na prvom ročištu vjerovnici predlože osobnu upravu, stečajno viječe če
naknadno odrediti takvu upravu. Za stečajnoga povjerenika može se postaviti
dotadašnji stečajni upravitelj.
Obustava osobne uprave
Članak 268.
(1) Stečajno viječe če obustaviti osobnu upravu na prijedlog:
1. vjerovnika,
2. razlučnoga ili stečajnoga vjerovnika, ako stečajni vjerovnik koji je
predložio pokretanje stečajnoga postupka opozove svoju suglasnost za provedbu
osobne uprave, te
3. dužnika.
(2) Prije donošenja odluke o prijedlogu stečajno viječe če saslušati dužnika.
Protiv odluke o prijedlogu vjerovnik i dužnik imaju pravo na samostalnu Žalbu.
(3) Nakon donošenja rješenja o obustavi osobne uprave postupak se nastavlja
po pravilima stečajnoga postupka. U rješenju o obustavi osobne uprave stečajno
viječe če imenovati stečajnoga upravitelja. Za stečajnoga upravitelja može se
postaviti dotadašnji stečajni povjerenik.
Javno priopčenje
Članak 269.
Rješenje stečajnoga suda kojim se nakon otvaranja stečajnoga postupka
određuje ili obustavlja osobna uprava, objavljuje se.
Pravni položaj stečajnoga povjerenika
Članak 270.
(1) Na postavljenje stečajnoga povjerenika, na nadzor stečajnoga suda nad
njegovim radom te na odgovornost i nagradu stečajnoga povjerenika na
odgovarajuči se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju.
(2) Stečajni povjerenik dužan je ispitati gospodarski položaj dužnika i
nadzirati kako on vodi poslove, osobito troškove njegova poslovanja, a ako je
dužnik pojedinac i troškove njegova privatnoga Života. Na stečajnoga se
povjerenika na odgovarajuči način primjenjuje odredba članka 54. stavka 2. ovoga
Zakona.
(3) Utvrdi li stečajni povjerenik da postoje okolnosti iz kojih se može
zaključiti da če nastavljanje osobne uprave dovesti do oštečenja vjerovnika,
dužan je o tome bez odgode obavijestiti odbor vjerovnika i stečajni sud. Ako
odbor vjerovnika nije osnovan, stečajni povjerenik če o tome obavijestiti
stečajne vjerovnike koji su prijavili tražbine i razlučne vjerovnike.
Sudjelovanje stečajnoga povjerenika
Članak 271.
(1) Obveze koje ne spadaju u redovno poslovanje dužnik smije preuzimati samo
uz suglasnost stečajnoga povjerenika. Dužnik ne smije preuzimati ni obveze koje
spadaju u redovno poslovanje, ako se tome protivi stečajni povjerenik.
(2) Stečajni povjerenik može zahtijevati od dužnika da sav naplačeni novac
preuzima i da sva plačanja obavlja samo stečajni povjerenik.
Sudjelovanje odbora vjerovnika
Članak 272.
Dužnik je dužan pribaviti prethodnu suglasnost odbora vjerovnika za
poduzimanje pravnih radnji koje su od posebnoga značenja za stečajni postupak. U
slučaju iz prethodne rečenice na odgovarajuči če se način primjenjivati odredbe
ovoga Zakona o posebno značajnim pravnim radnjama stečajnoga upravitelja.
Posebni slučajevi pribavljanja suglasnosti stečajnoga povjerenika
Članak 273.
(1) Na prijedlog vjerovnika, stečajno viječe če odrediti pravne poslove za
čiju če pravnu valjanost biti potrebna prethodna suglasnost stečajnoga
povjerenika. Na radnje koje dužnik poduzme bez takve suglasnosti na odgovarajuči
način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o radnjama stečajnoga dužnika
poduzetim nakon otvaranja stečajnoga postupka mimo stečajnoga upravitelja. Ako
se stečajni povjerenik suglasio sa zasnivanjem neke obveze stečajne mase, na
njegovu se odgovornost vjerovnicima stečajne mase zbog neispunjenja obveza
stečajne mase na odgovarajuči način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o
odgovornosti stečajnoga upravitelja.
(2) Obvezatno pribavljanje prethodne suglasnosti može se odrediti i na
prijedlog razlučnoga vjerovnika ili stečajnoga vjerovnika ako je to potrebno da
bi se izbjeglo oštečenje vjerovnika. Takav če prijedlog biti dopušten samo ako
vjerovnik učini vjerojatnim postojanje opasnosti oštečenja vjerovnika.
(3) Rješenje o potrebi pribavljanja suglasnosti objavit če se i upisati u
zemljišne i druge javne knjige.
Sredstva za život dužnika
Članak 274.
Dužnik pojedinac ima pravo da za sebe i za osobe koje je po zakonu dužan
uzdržavati dobiva iz stečajne mase sredstva koja če njemu i osobama koje je
dužan uzdržavati omogučiti, s obzirom na njegove dotadašnje životne prilike,
skroman način života.
Dvostranoobvezni odnosi
Članak 275.
U postupku osobne uprave primjenjuju se na odgovarajuči način odredbe ovoga
Zakona o ispunjenju pravnih poslova, s time da prava i obveze stečajnoga
upravitelja pripadaju stečajnom dužniku koji ih ostvaruje u dogovoru sa
stečajnim povjerenikom.
Odgovornost i pobijanje pravnih radnji
Članak 276.
Prava iz članka 101. i 102. ovoga Zakona može ostvarivati samo stečajni
povjerenik, koji je jedini ovlašten pobijati u ime i za račun dužnika pravne
radnje prema članku 127. do 144. ovoga Zakona.
Izvješčivanje vjerovnika
Članak 277.
(1) Popis dijelova imovine dužnika koji ulaze u stečajnu masu, popis
vjerovnika i pregled imovine izrađuje dužnik. Stečajni povjerenik može ispitati
popise i pregled imovine, te pismeno izjaviti da li se, s obzirom na rezultate
njegovih ispitivanja, trebaju ulagati prigovori.
(2) Na izvještajnom ročištu dužnik je obvezan podnijeti izvješče. Stečajni
povjerenik dužan je iznijeti svoj stav o tom izvješču.
(3) Dužnik ima obvezu polaganja računa. Na završni račun dužnika na
odgovarajuči se način primjenjuje odredba stavka 1. ovoga članka.
Unovčenje predmeta osiguranja
Članak 278.
(1) Dužniku pripada pravo stečajnoga upravitelja na unovčenje predmeta na
kojima postoje razlučna prava. Troškovi utvrđenja predmeta i prava na tim
predmetima ne utvrđuju se. Kao troškovi unovčenja mogu se naknaditi samo stvarno
nastali troškovi potrebni za unovčenje i plačeni porez na promet.
(2) Dužnik svoje pravo na unovčenje ostvaruje u dogovoru sa stečajnim
povjerenikom.
Namirenje stečajnih vjerovnika
Članak 279.
(1) Pri ispitivanju tražbina, osim stečajnih vjerovnika, prijavljene tražbine
mogu osporavati dužnik i stečajni povjerenik. Tražbina koju ospori stečajni
upravitelj, dužnik ili stečajni povjerenik ne smatra se utvrđenom.
(2) Diobe provodi dužnik. Stečajni povjerenik dužan je ispitati diobene
popise i pismeno izjaviti je li prema rezultatima ispitivanja potrebno protiv
tih popisa podnijeti prigovore.
Stečajni plan
Članak 280.
(1) Vjerovnici mogu izradu stečajnoga plana naložiti stečajnom povjereniku
ili dužniku. Ako se dužniku izda takav nalog, stečajni povjerenik savjetodavno
sudjeluje u njegovoj izradi.
(2) Nadzor nad ispunjenjem plana obavlja stečajni povjerenik.
Nedostatnost stečajne mase
Članak 281.
Stečajni povjerenik dužan je stečajnom sudu prijaviti nedostatnost stečajne
mase.
GLAVA VIII.
OSLOBOÐENJE OD PREOSTALIH OBVEZA
Osnovna odredba
Članak 282.
Ako je dužnik pojedinac, može se prema odredbama ovoga Zakona osloboditi
svojih obveza prema stečajnim vjerovnicima koje su u stečajnom postupku ostale
nenamirene.
Prijedlog dužnika
Članak 283.
(1) Dužnik se može osloboditi preostalih obveza ako podnese odgovarajuči
prijedlog. Prijedlog se stečajnom viječu mora podnijeti najkasnije na
izvještajnom ročištu u pisanom obliku. Taj se prijedlog može spojiti s
prijedlogom za otvaranje stečajnoga postupka.
(2) Prijedlogu se prilaže izjava da dužnik svoje založive tražbine iz radnoga
odnosa ili druge odgovarajuče tekuče tražbine ustupa za vrijeme od sedam godina
nakon zaključenja stečajnoga postupka povjereniku kojega če odrediti stečajno
viječe. Ako je dužnik te svoje tražbine več ranije ustupio ili založio trečoj
osobi, dužan je u izjavi to navesti.
(3) Sporazumi kojima se ustup tražbina dužnika iz stavka 2. ovoga članka
uvjetuje ili na drugi način ograničava, nemaju pravnoga učinaka ako se njima
onemogučava ili ograničava učinak izjave o ustupu.
Predlaganje povjerenika
Članak 284.
Dužnik i vjerovnik imaju pravo za povjerenika predložiti fizičku osobu koja
če biti podobna s obzirom na okolnosti konkretnoga slučaja.
Odluka stečajnoga viječa
Članak 285.
(1) Stečajno viječe če na završnom ročištu zatražiti mišljenje stečajnih
vjerovnika i stečajnoga upravitelja o dužnikovom prijedlogu. Stečajno viječe
rješenjem odlučuje o prijedlogu dužnika.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga stavka dužnik i svaki stečajni
vjerovnik koji se na završnom ročištu usprotivio tome da se dužnik oslobodi od
preostalih obveza imaju pravo na žalbu. Stečajni postupak če se zaključiti tek
po pravomočnosti toga rješenja. Pravomočno rješenje če se objaviti zajedno s
rješenjem o zaključenju stečajnoga postupka.
(3) Ako se stečajni postupak obustavi, dužnik se može osloboditi preostalih
obveza samo ako je stečajna masa nakon prijave njene nedostatnosti podijeljena u
skladu s odredbom članka 207. ovoga Zakona te ako je do obustave došlo u skladu
s odredbom članka 209. ovoga Zakona. Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje
se u tom slučaju na odgovarajuči način.
Odbijanje prijedloga za oslobođenje
Članak 286.
(1) Stečajno viječe če rješenjem odbiti prijedlog dužnika za oslobođenje od
preostalih obveza ako je to na završnom ročištu predložio koji od stečajnih
vjerovnika i:
1. ako je dužnik pravomočno osuđen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva -
prouzročenja stečaja i oštečenja vjerovnika, ili
2. ako je dužnik u posljednje tri godine koje su prethodile podnošenju
prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz
krajnje nepažnje pismeno dao netočne ili nepotpune podatke o svojim gospodarskim
prilikama, kako bi dobio kredit, primio plačanja iz javnih sredstava ili
izbjegao plačanje poreza ili drugih javni obveza, ili
3. ako je u posljednjih deset godina koje su prethodile podnošenju prijedloga
za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga dužnik oslobođen preostalih
obveza ili mu je oslobođenje uskračeno u skladu s odredbama članka 292. i 293.
ovoga Zakona, ili
4. ako je dužnik u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za
otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje
onemogučio namirenje stečajnih vjerovnika time što je preuzimao neprimjerene
obveze, rasipao svoju imovinu ili bez izgleda na poboljšanje gospodarskoga
položaja odgađao otvaranje stečajnoga postupka, ili
5. ako je dužnik tijekom stečajnoga postupka namjerno ili iz krajnje nepažnje
povrijedio svoje dužnosti izvješčivanja i suradnje prema ovom Zakonu.
(2) Protivljenje vjerovnika bit če dopušteno samo ako je on učinio
vjerojatnim postojanje koje od osnova za odbijanje prijedloga dužnika za
oslobođenje od preostalih obveza.
Najava oslobođenja od preostalih obveza
Članak 287.
(1) Ako utvrdi da ne postoje razlozi za odbijanje prijedloga za oslobođenje
iz članka 286. ovoga Zakona, stečajno viječe če rješenjem odrediti da če dužnika
osloboditi preostalih obveza ako ispuni obveze prema odredbi članka 291. ovoga
Zakona odnosno ako ne nastupe činjenice predviđene u odredbama članka 292. i
294. ovoga Zakona.
(2) Istim rješenjem stečajno viječe če odrediti povjerenika na kojega prelaze
založiva primanja dužnika u skladu s izjavom o ustupu.
Pravni položaj povjerenika
Članak 288.
(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plačanje obavijestiti o ustupu. On
je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa kao i ostale isplate u korist
dužnika ili treče osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje
podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je
dužan dužniku, nakon četiri godine od zaključenja stečajnoga postupka predati
deset, nakon pet godina od zaključenja stečajnoga postupka petnaest, a nakon
šest godina od zaključenja stečajnoga postupka dvadeset posto od iznosa koje
primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih plačanja.
(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem
dužnosti dužnika. U tom če slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike
o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu
dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplačen ili
predujmljen.
(3) Povjerenik je dužan stečajnom sudu po okončanju svoje službe položiti
račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajuči se način primjenjuju odredbe
ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga
upravitelja, s time da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje
te pravo na Žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.
Nagrada i naknada troškova
Članak 289.
(1) Povjerenik ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu primjerenih
izdataka, u skladu s utrošenim vremenom te opsegom i složenošču njegova rada.
(2) Na nagradu i naknadu troškova povjerenika na odgovarajuči se način
primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi izdataka stečajnom
upravitelju.
Jednako postupanje prema svim vjerovnicima
Članak 290.
(1) Tijekom trajanja ustupa nije nad imovinom dužnika dopuštena prisilna
ovrha u korist pojedinih stečajnih vjerovnika.
(2) Ništav je svaki sporazum između dužnika ili drugih osoba i pojedinih
stečajnih vjerovnika na osnovi kojega bi koji od njih stekao neku posebnu
prednost.
(3) S tražbinom iznosa obuhvačenih izjavom o ustupu obvezana osoba može
prebiti svoju tražbinu prema dužniku samo ako bi ona i u slučaju nastavljanja
stečajnoga postupka imala pravo na prijeboj.
Dužnikove dužnosti
Članak 291.
(1) Dužnik tijekom trajanja ustupa:
1. dužan je baviti se primjerenim zanimanjem i, ako je bez zaposlenja,
potruditi se da nađe primjereno zaposlenje te ne smije odbiti primjereno
zaposlenje ili obavljanje primjerene djelatnosti,
2. dužan je predati povjereniku polovicu vrijednosti imovine koju stekne
nasljeđivanjem ili s obzirom na buduče pravo nasljeđivanja,
3. dužan je bez odgode prijaviti povjereniku i stečajnom sudu svaku promjenu
mjesta stanovanja ili mjesta zaposlenja,
4. ne smije zatajiti nijedan iznos obuhvačen izjavom o ustupu niti imovinu iz
točke 2. ovoga stavka te je dužan sudu i povjereniku, na njihovo traženje, dati
obavijesti o svom zaposlenju ili svojim nastojanjima da nađe zaposlenje te o
svojim primanjima i imovini,
5. dužan je plačanja radi namirenja stečajnih vjerovnika obavljati samo
povjereniku te ne smije nijednom stečajnom vjerovniku dati posebnu prednost.
(2) Ako dužnik obavlja samostalnu djelatnost, obvezan je stečajne vjerovnike
namirivati plačanjima povjereniku kao da je zasnovao primjereni radni odnos.
Povreda dužnosti
Članak 292.
(1) Stečajno viječe če uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza, na
prijedlog stečajnoga vjerovnika, ako dužnik tijekom trajanja ustupa povrijedi
svoju dužnost i time onemoguči namirenje stečajnih vjerovnika. Prijedlog se može
staviti samo u roku od godinu dana od dana kojega je vjerovnik saznao za povredu
dužnosti. Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini
vjerojatnim.
(2) Prije odluke o prijedlogu stečajno viječe če saslušati povjernika,
dužnika i stečajne vjerovnike. Dužnik je dužan dati obavijesti o ispunjavanju
svojih dužnosti. Ako dužnik bez valjanoga razloga ne pruži tražene obavijesti
ili ako neopravdano izostane s ročišta koje je sud zakazao radi davanja
obavijesti, uskratit če se oslobođenje od preostalih obveza.
(3) Protiv odluke suda predlagatelj i dužnik imaju pravo na Žalbu. Uskrata
oslobođenja od preostalih obveza se objavljuje.
Uskrata oslobođenja od preostalih obveza
Članak 293.
(1) Stečajno viječe če, na prijedlog stečajnoga vjerovnika, uskratiti
oslobođenje od preostalih obveza ako je dužnik u vremenskom razdoblju između
završnoga ročišta i zaključenja stečajnoga postupka ili za vrijeme trajanja
ustupa pravomočno osuđen zbog kaznenih djela protiv gospodarstva - prouzročenja
stečaja i oštečenja vjerovnika.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se staviti u roku od godine dana
od dana kada je vjerovnik saznao za pravomočnu presudu kojom je dužnik osuđen za
kaznena djela protiv gospodarstva - prouzročenje stečaja i oštečenja vjerovnika.
Prijedlog je dopušten samo ako vjerovnik svoj prijedlog učini vjerojatnim.
Pokriče minimalne nagrade za povjerenika
Članak 294.
(1) Stečajno viječe če, na prijedlog povjerenika, uskratiti oslobođenje
dužnika od preostalih obveza ako iznosi koji su mu uplačeni za prethodnu godinu
njegova djelovanja nisu dovoljni za pokriče njegove minimalne nagrade, a dužnik
ne doplati iznos koji nedostaje iako ga je povjerenik pismeno pozvao u roku ne
kračem od petnaest dana da to učini i pri tome ga upozorio na mogučnost
uskračivanja njegova oslobođenja od preostalih obveza.
(2) Prije donošenja odluke stečajno viječe če saslušati dužnika. Ako dužnik u
roku od petnaest dana po pozivu suda uplati nedostajuči iznos, sud neče
uskratiti oslobođenje.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajuči se način
primjenjuje odredba članka 292. stavka 3. ovoga Zakona.
Prijevremeno okončanje
Članak 295.
Pravomočnošču odluke o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u skladu s
odredbama članka 292., 293. i 294. ovoga Zakona prestaju važiti izjave o ustupu,
služba povjerenika i ograničenja prava dužnika.
Odluka o oslobođenju od preostalih obveza
Članak 296.
(1) Nakon što istekne vrijeme trajanja ustupa, ako nije bilo okončano prije
toga, stečajno viječe če, poslije saslušanja stečajnih vjerovnika, povjerenika i
dužnika, rješenjem odlučiti o oslobođenju dužnika od preostalih obveza.
(2) Stečajno viječe če, na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, ako
utvrdi da postoji koji od razloga za to iz članka 292. stavka 1. ili 2., ili iz
članka 293., ili na prijedlog povjerenika, ako utvrdi da postoji razlog iz
članka 294. ovoga Zakona, uskratiti oslobođenje dužnika od preostalih obveza.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka objavit če se. Ako sud odredi
oslobođenje od preostalih obveza, rješenje če se u izvodu objaviti u "Narodnim
novinama". Protiv toga rješenja dužnik i svaki stečajni vjerovnik koji je
tijekom saslušanja iz stavka 1. ovoga članka predložio da sud dužniku uskrati
oslobođenje od preostalih obveza, imaju pravo na Žalbu.
Učinak oslobođenja od preostalih obveza
Članak 297.
(1) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza djeluje prema svim stečajnim
vjerovnicima, čak i onima koji svoje tražbine nisu prijavili.
(2) Oslobođenje dužnika od preostalih obveza je bez utjecaja na prava
stečajnih vjerovnika prema sudužnicima i jamcima dužnika, na prava tih
vjerovnika koja se temelje na predbilježbi upisanoj radi njihova osiguranja te
prava koja u stečajnom postupku ovlaščuju vjerovnike na odvojeno namirenje.
Dužnik se, međutim, oslobađa od svojih obveza prema sudužnicima, jamcima ili
regresnim ovlaštenicima na isti način kao i od obveza prema stečajnim
vjerovnicima.
(3) Ako dužnik namiri kojega od vjerovnika koji na temelju oslobođenja
dužnika od preostalih obveza nema pravo tražiti namirenje, vjerovnik nije
obvezan vratiti primljeno.
Izuzete tražbine
Članak 298.
Od oslobođenja su izuzete:
1. obveze dužnika po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje,
2. novčane kazne i s njima izjednačene obveze dužnika.
Opoziv oslobođenja dužnika od preostalih obveza
Članak 299.
(1) Na prijedlog kojega od stečajnih vjerovnika, stečajno viječe če opozvati
određeno oslobođenje dužnika od preostalih obveza ako se naknadno ustanovi da je
dužnik koju od svojih dužnosti namjerno povrijedio ili time znatno onemogučio
namirenje stečajnih vjerovnika. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se
podnijeti samo u roku od godinu dana od pravomočnosti odluke o oslobođenju
dužnika od preostalih obveza.
(2) Pravodobni prijedlog vjerovnika dopušten je samo ako vjerovnik učini
vjerojatnim da postoji koji od razloga iz stavka 1. ovoga članka i da vjerovnik
prije pravomočnosti odluke nije saznao da oni postoje.
(3) Prije donošenja odluke stečajno viječe če saslušati dužnika i
povjerenika. Protiv rješenja suda predlagatelj i dužnik imaju pravo na Žalbu.
Rješenje kojim se opoziva oslobođenje od preostalih obveza javno se priopčuje.
GLAVA IX.
STEČAJ MALE VRIJEDNOSTI
Članak 300.
(1) Ako se tijekom prethodnoga postupka ocijeni da imovina stečajnoga dužnika
ne prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna, stečajno viječe če odlučiti da se stečaj
provede po pravilima stečaja male vrijednosti.
(2) U stečaju male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o
odboru vjerovnika.
(3) Nakon otvaranja stečajnoga postupka poslove stečajnoga viječa obavlja
stečajni sudac.
GLAVA X.
MEÐUNARODNI STEČAJ
1. MEÐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
Isključiva međunarodna nadležnost
Članak 301.
(1) Sud Republike Hrvatske isključivo je nadležan za provedbu stečajnoga
postupka protiv dužnika čije je središte poslovnoga djelovanja na području
Republike Hrvatske. Predmnijeva se da je središte poslovnog djelovanja dužnika u
mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedište.
(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvača cjelokupnu imovinu dužnika,
bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu (glavni
stečajni postupak).
Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranoga
dužnika u Republici Hrvatskoj
Članak 302.
(1) Ako sud Republike Hrvatske nije nadležan prema odredbi članka 301. stavka
1. ovoga Zakona, taj je sud nadležan za provedbu stečajnoga postupka protiv
dužnika ako on ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravne osobe u Republici
Hrvatskoj.
(2) Kada se u Republici Hrvatskoj ne nalazi ni sjedište poslovnoga
djelovanja, a ni poslovna jedinica dužnika, več samo njegova imovina, stečajni
postupak u Republici Hrvatskoj moguče je otvoriti u ovim slučajevima:
1. kada se u državi u kojoj dužnik ima sjedište poslovnoga djelovanja
stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u
stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog,
2. kada prema pravu države u kojoj dužnik ima sjedište poslovnoga djelovanja
stečajni postupak obuhvača samo imovinu dužnika u toj državi,
3. kada se otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj predlaže na
temelju članka 334. ovoga Zakona,
4. kada se otvaranje posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj
predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga
postupka.
(3) Za provođenje postupka iz stavka 1. i stavka 2. točke 1., 2. i 3. ovoga
članka nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica
dužnika, a ako dužnik nema poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj trgovački sud
na čijem se području nalazi imovina dužnika. Ako bi više trgovačkih sudova bilo
mjesno nadležno, postupak provodi sud kojemu je prvom podnesen prijedlog za
otvaranje stečajnoga postupka.
(4) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka obuhvača samo imovinu dužnika,
koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (poseban stečajni postupak).
(5) Kada je stečajni postupak več otvoren u državi u kojoj dužnik ima sjediše
poslovnoga djelovanja, prilikom otvaranja domačega stečajnoga postupka na
temelju stavka 1., odnosno 2. ovoga članka sud neče ispitivati postojanje
stečjanoga razloga.
2. OPĆE ODREDBE
Osnovno načelo
Članak 303.
Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u
kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj Zakon u daljnjim odredbama nešto drugo
ne određuje.
Izlučna i razlučna prava
Članak 304.
(1) U pogledu izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u
državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, primijenit če se
pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga
stečajnoga postupka nisu nalazila na području države otvaranja toga postupka.
(2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javnu knjigu, smatra se da se
predmet nalazi u državi, u kojoj se vodi javna knjiga.
Radni ugovor
Članak 305.
U pogledu učinaka stečajnoga postupka na radni ugovor i radni odnos
isključivo je mjerodavno stečajno pravo države, koje je mjerodavno za radni
ugovor.
Uračunavanje
Članak 306.
Vjerovnik smije zadržati ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji
je otvoren u drugoj državi i koji obuhvača samo imovinu dužnika koja se nalazi u
toj drugoj državi. Primljeno če se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik
imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom stečajnom postupku, uračunati u
stečajnu kvotu, koja mu pripada u glavnom stečajnom postupku. Toga uračunavanja
neče biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbine u posebnom stečajnom
postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenoga prijeboja.
Suradnja stečajnih upravitelja
Članak 307.
Ako pored stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj otvorenoga na temelju
članka 301. stavka 1. ili članka 302. stavka 1. ili 2. članka 302. ovoga Zakona,
bude otvoren i posebni stečajni postupak u nekoj drugoj državi na temelju članka
302. stavka 1. ili 2., ovoga Zakona, stečajni upravitelji dvaju postupaka
međusobno če surađivati. Međusobno su dužni jedan drugome dati sve pravno
dopuštene obavijesti koje mogu biti od značenja za provedbu tih postupaka.
3. PRETPOSTAVKA I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA
POSTUPKA
Pismena opčih pravila o priznanju stranih sudskih odluka
Članak 308.
Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajuči
se način primjenjuju opča pravila hrvatskoga prava o priznanju stranih sudskih
odluka, ako odredbama ovoga Zakona nije drukčije predviđeno.
Mjesna nadležnost i sastav suda
Članak 309.
(1) Prijedlog za priznanje podnosi se trgovačkom sudu na čijem se području
nalazi poslovna jedinica dužnika u Republici Hrvatskoj, a ako dužnik nema
poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj, trgovačkom sudu na području kojega se
nalazi neka imovina dužnika.
(2) Ako dužnik ima poslovne jedinice na području različitih trgovačkih sudova
ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih trgovačkih sudova, za
donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud koji je prvi na oglasnoj
ploči suda objavio oglas iz članka 313. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Ako se imovina dužnika u Republici Hrvatskoj sastoji u tražbini, smatrat
če se da se tražbina dužnika nalazi u mjestu u kojemu dužnici stečajnoga dužnika
imaju svoje sjedište odnosno prebivalište.
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka te o otvaranju
stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na temelju strane odluke odlučuje
stečajno viječe.
Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 310.
(1) Prijedlog za priznanje odluke stranoga suda ili drugoga nadležnoga tijela
o otvaranju stečajnoga postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili
vjerovnik stečajnoga dužnika.
(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
treba priložiti:
1. izvornik ili ovjerovljeni prijepis odluke te ovjerovljeni prijevod na
hrvatski jezik,
2. potvrdu nadležnoga stranoga tijela o njenoj ovršnosti,
3. popis poznate imovine dužnika u Republici Hrvatskoj te popis njegovih
vjerovnika s odgovarajučim dokazima.
(3) Sud če odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stavka
2. ovoga članka, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.
Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
Članak 311.
(1) Strana če se odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznati:
1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema hrvatskom
pravu međunarodno nadležan,
2. ako je ovršna prema pravu države u kojoj je donesena,
3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike
Hrvatske.
(2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud če odbiti ako, u povodu
prigovora dužnika ili kojega drugoga sudionika u postupku, utvrdi da dužniku akt
kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u
kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova
temeljna prava na obranu.
(3) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka priznat če se i ako nije
pravomočna.
Određivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja
Članak 312.
(1) Čim je prijedlog za priznanje podnesen, stečajno viječe može odrediti
mjere osiguranja, odnosno imenovati privremenoga stečajnoga upravitelja u skladu
s odredbama ovoga Zakona o prethodnom postupku.
(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1.
ovoga Zakona nije moguče, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični
postupak, kao ni postupak ovrhe ili osiguranja u kojemu je dužnik stranka.
Parnični postupci te postupci ovrhe i osiguranja koji su bili u tijeku prekidaju
se objavom oglasa.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka izlučni i razlučni vjerovnici iz članka
304. ovoga Zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti,
odnosno nastaviti prekinuti ovršni postupak radi ostvarenja svoga zahtjeva,
odnosno tražbine protiv stranoga dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa time
složi strani stečajni upravitelj.
(4) Stečajno viječe određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za
priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka, kao i rješenje o
privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenoga upravitelja odmah
zabilježi u javnim upisnicima, odnosno u javnim knjigama navedenim u članku 54.
stavku 6. ovoga Zakona.
Oglas u povodu prijedloga za priznanje
Članak 313.
(1) Pošto primi prijedlog za priznanje, stečajno viječe če bez odgode
objaviti oglas u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda u kojem če
navesti:
1. podatke o sudu koji objavljuje oglas,
2. podatke o svom predmetu s naznakom podataka o stranoj odluci čije se
priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,
3. podatke o stranom stečajnom upravitelju te podatke o odluci kojom je
imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnoga postupka,
4. poziv vjerovnicima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koje
imaju pravni interes da u roku od petnaest dana od objave oglasa u "Narodnim
novinama" prijave stečajnom viječu svoje tražbine te da se u podnesku izjasne o
postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke te mogučim teškočama u
namirenju tražbina u stranom stečajnom postupku.
(2) Pismeno s izvješčem o stavljenom prijedlogu za priznanje te podacima i
pozivu iz stavka 1. ovoga članka stečajno viječe če dostaviti stranom stečajnom
dužniku, stranom stečajnom upravitelju te onim vjerovnicima, čije je
prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj poznato.
Ispitivanje pretpostavki za priznanje
Članak 314.
(1) Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje sud če se ograničiti na to da
ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članku 311. stavku
1. i 2. ovoga Zakona. Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se
odluka priznaje te od sudionika u postupku.
(2) Osobu koja se u svom podnesku protivi priznanju stečajno viječe može
saslušati.
(3) Stečajno viječe če obratiti osobitu pažnju na potrebu hitnoga rješavanja
zahtjeva priznanja.
Rješenje o priznanju
Članak 315.
(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka glede
kruga osoba prema kojima djeluje ima isti učinak kao i rješenje suda u Republici
Hrvatskoj o otvaranju stečajnoga postupka.
(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka sud če navesti koje učinke ima
priznata strana odluka.
(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga
postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnoga postupka u Republici
Hrvatskoj, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju
stečajnoga postupka.
(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka objavit če se
oglas u "Narodnim novinama". Oglas če se objaviti i isticanjem na oglasnoj ploči
suda. Na oglas iz ovoga stavka na odgovarajuči način se primjenjuju odredbe
ovoga Zakona o oglasu o otvaranju stečajnoga postupka.
(5) Rješenje o priznanju dostavlja se predlagatelju, stranom stečajnom
upravitelju, stečajnom dužniku, bankama kod kojih dužnik drži račune te državnom
odvjetništvu. Rješenje če se dostaviti i tijelima koja vode javne upisnike,
odnosno javne knjige iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakona, koja če po službenoj
dužnosti, na temelju dostavljenoga rješenja, zabilježiti priznanje strane odluke
o otvaranju stečajnoga postupka.
Žalba protiv rješenja o priznanju
Članak 316.
(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na
Žalbu.
(2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovu ovrhu.
Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka kao prethodno
pitanje
Članak 317.
(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka nije
doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u
postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.
(2) Pravni učinci priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno kao o
prethodnom pitanju. U ostalom su pravni učinci određeni odgovarajučom primjenom
članka od 319. do 324. ovoga Zakona.
4. UČINCI PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
4.1. Priznanje nakon otvaranja stečajnoga postupka u Republici
Hrvatskoj
Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog stečajnoga postupka
u Republici Hrvatskoj
Članak 318.
(1) Strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka koja ispunjava pretpostavke
za priznanje prema članku 311. ovoga Zakona priznat če se i ako je prije
podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u
Republici Hrvatskoj prema odredbi članka 302. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona.
(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnoga postupka proizvodi učinke
predviđene u odredbama članka 327. do 331. ovoga Zakona. Strani stečajni
upravitelj ne može osporiti tražbine koje su več utvrđene u ranije pokrenutom
postupku u Republici Hrvatskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje
strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka istekao rok od petnaest dana od
dana javne objave prvoga diobnoga popisa u stečajnom postupku u Republici
Hrvatskoj, dioba u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj neče se provoditi na
temelju odluke o diobi donesene u stranom stečajnom postupku.
4.2. Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnoga postupka u Republici
Hrvatskoj
Opče pravilo
Članak 319.
(1) Učinci priznate strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka određuju se
prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim
načelima hrvatskoga stečajnoga prava i ukoliko ovim Zakonom nije što drugo
predviđeno.
(2) Učinci priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju
na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona.
Ovrha i osiguranje
Članak 320.
(1) Namirenja, koja su ostvarena putem ovršnoga postupka u Republici
Hrvatskoj u vremenu između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana
objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga
postupka na oglasnoj ploči prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona, kao i
razlučna prava, što su putem ovršnoga postupka ili postupka osiguranja u
Republici Hrvatskoj u tom vremenu nastala, gube pravni učinak.
(2) U slučaju gubitka pravnoga učinka prema stavku 1. vjerovnik je dužan ono
što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova što su mu nastali u
ovršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.
(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na ovršna namirenja,
odnosno u postupku ovrhe nastala razlučna prava vjerovnika, koji su navedeni u
članku 304. i članku 326. stavku 1. ovoga Zakona.
(4) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana
otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za
priznanje na oglasnoj ploči suda prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona prošlo
više od godinu dana.
Raspolaganje dužnika
Članak 321.
(1) Raspolaganja dužnika koja su poduzeta u vremenu između dana otvaranja
stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o
otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 315. stavku 4.
ovoga Zakona gube pravni učinak ako su protivna interesima vjerovnika stečajnoga
dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku
raspolaganja dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak.
Protivna strana ima pravo na protučinidbu iz strane stečajne mase, ako je njome
povečana vrijednost stečajne mase.
(2) Ako je raspolaganje dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu
za priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona
smatrat če se, da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku
raspolaganja dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
Činidbe u korist dužnika
Članak 322.
(1) Osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koja je
dužnik stranoga stečajnoga dužnika, dužna je odmah, čim sazna o otvaranju
stečajnoga postupka u inozemstvu, obavijestiti stranoga stečajnoga upravitelja o
postojanju svoje obveze te o trenutku njezinoga dospječa.
(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlaštena izravno ispuniti stranom
stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom
upravitelju proteklo osam dana, a hrvatski sud nije do toga momenta u skladu sa
člankom 312. stavkom 1. ovoga Zakona odredio mjere osiguranja ili imenovao
privremenoga stečajnoga upravitelja. Eventualni troškovi odgode ispunjenja
dospjele obveze, smatraju se troškovima stečajne mase.
(3) Ako se strani stečajni upravitelj suglasi s izravnim ispunjenjem obveze
stranom stečajnom dužniku, tada joj je dozvoljeno ispuniti i prije proteka roka
navedenoga u stavku 2. ovoga članka.
(4) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu
između dana otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenje o
priznanju strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnoj ploči suda
prema članku 315. stavku 4. ovoga Zakona, a bez izvješčivanja stranoga
stečajnoga upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga članka neče
biti oslobođena svoje obveze, ako se dokaže da je u trenutku izravnoga
ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv
njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
(5) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon
objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Narodnim novinama" prema
članku 313. stavku 1. ovoga Zakona smatrat če se da je dužnik stečajnoga dužnika
znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
Prijeboj
Članak 323.
(1) Prijeboj nije dopušten, ako je tražbina ustupljena u vremenu između dana
otvaranja stranoga stečajnoga postupka i dana objave rješenja o priznanju strane
odluke o otvaranju stečajnoga postupka na sudskoj ploči prema članku 315. stavku
4. ovoga Zakona, a bude dokazano da je novi vjerovnik (cesinonar) u trenutku
ustupa znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u
inozemstvu.
(2) Ako je tražbina ustupljena nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za
priznanje u "Narodnim novinama" prema članku 313. stavku 1. ovoga Zakona,
smatrat če se da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupa znao ili morao
znati, da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.
Privilegirane tražbine
Članak 324.
(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka ne utječe na
pravo vjerovnika da svoje tražbine navedene u članka 326. stavku 1. točki 1. i
2. ovoga Zakona namire u punom iznosu, ako im je za to dostatan dio imovine
dužnika koji nije opterečen pravima trečih, koji se u trenutku objave rješenja o
priznanju na oglasnoj ploči prema članku 315. stavku 4. nalazi u Republici
Hrvatskoj.
(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava vjerovnici iz stavka 1. ovoga
članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnoga
postupka voditi protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke ovrhe i
osiguranja.
(3) Ovršni sud če na prijedlog stranoga stečajnoga upravitelja odgoditi
ovršni postupak iz stavka 2. ovoga članka, ako je to nužno da bi se postiglo
namirenje vjerovnika stečajnoga dužnika u večoj stečajnoj kvoti. Odgoda može
potrajati najdulje do prve diobe u stranom stečajnom postupku.
4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u Republici
Hrvatskoj
Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja stečajnoga postupka u
Republici Hrvatskoj
Članak 325.
(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka
može strani stečajni upravitelj ili vjerovnik kao neposredni pravni učinak
priznanja zahtijevati otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj.
(2) U tom slučaju određuje isključivo hrvatsko stečajno pravo pravne učinke,
izuzev ako članci 303. do 307. i 326. do 331. ovoga Zakona izrijekom nešto drugo
ne predviđaju. Na to se odgovarajuče primjenjuju članci 320. do 323. ovoga
Zakona.
5. OTVARANJE POSEBNOGA STEČAJNOGA POSTUPKA U REPUBLICI HRVATSKOJ KAO
POSLJEDICA PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
Otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj na prijedlog
vjerovnika
Članak 326.
(1) Sud če uvijek otvoriti domači stečajni postupak na prijedlog:
1. vjerovnika tražbina navedenih u članku 71. točki 1. ovoga Zakona,
2. zaposelnika dužnika s redovnim mjestom rada u Republici Hrvatskoj u
pogledu tražbina navedenih u članku 71. točki 2. ovoga Zakona,
3. vjerovnika koji bi po pravu Republike Hrvatske u slučaju otvaranja
stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj imali pravni položaj izlučnih i
razlučnih vjerovnika, ako se predmet njihovih izlučnih, odnosno razlučnih prava
u trenutku otvaranja stranoga stečajnoga postupka nije nalazio na području
države otvaranja toga postupka.
(2) Na prijedlog vjerovnika, koji ne pripada vjerovnicima iz stavka 1. ovoga
članka, sud če otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj samo ako
vjerovnik učini vjerojatnim da bi namirenje njegove tražbine u stranom stečajnom
postupku bilo vezano uz osobite teškoče.
(3) Iznimno, od odredaba stavka 1. i 2. ovoga članka, radi ostvarenja što
ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja vjerovnika na međunarodnoj razini,
stečajno viječe neče otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj ako
ocijeni da bi otvaranje toga postupka s obzirom na veličinu tražbine vjerovnika
iz stavka 1. i 2. ovoga članka bilo gospodarski neprimjereno. Pri ocjeni sud se
može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljem.
Ovlasti stranoga stečajnoga upravitelja
Članak 327.
(1) Pored stečajnoga upravitelja i vjerovnika iz Republike Hrvatske, što
sudjeluju u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, i strani stečajni
upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljene tražbine.
(2) Pravo pobijanja pravnih radnji dužnika prema pravilima stečajnoga prava
Republike Hrvatske pripada u stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj i stranom
stečajnom upravitelju.
(3) Troškovi stranoga stečajnoga upravitelja koji nastanu u vezi s vršenjem
ovlasti iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju se troškovima stečajnoga
postupka u Republici Hrvatskoj.
Dioba (Namirenje vjerovnika)
Članak 328.
(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i
razlučnih vjerovnika, te vjerovnika iz članka 326. stavka 1. ovoga Zakona,
preostala stečajna masa podijelit če se vjerovnicima u skladu s odlukom o diobi
koju če stečajno viječe donijeti na temelju odluke o diobi ili njoj odgovarajuče
diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane
odluke ili diobne osnove nisu uzete u obzir tražbine utvrđene u stečajnom
postupku u Republici Hrvatskoj, stečajno viječe če preostalu stečajnu masu
podijeliti na vjerovnike, čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku u
Republici Hrvatskoj, vodeči pri tome računa o tome u kojoj su mjeri pojedini od
njih uzeti u obzir pri podjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.
(2) Stečajno viječe neče pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir
stranu odluku o diobi, ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene
pravila koja su protivna hrvatskom javnom poretku. Isto vrijedi, kada strana
odluka o diobi nije stečajnom viječu dana unutar roka, koji je ono odredilo.
(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema prethodnim
odredbama ovoga članka predat če se odmah stranom stečajnom upravitelju.
(4) Ako stečajna masa nije dostatna da bi se namirile utvrđene tražbine u
stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj prema stavku 1. i 2. ovoga članka,
vjerovnici mogu nenamireni dio svijih tražbina namiriti samo u stranom stečajnom
postupku prema pravilima stranoga stečajnoga prava.
Posebni stečajni postupak u trečoj zemlji
Članak 329.
(1) Ako vjerovnik djelomično namiri svoje tražbine u posebnom stečajnom
postupku koji je protiv dužnika otvoren u nekoj trečoj državi, a kojim je
obuhvačena samo imovina dužnika u toj trečoj državi, on smije zadržati stečeno.
Primljeno če se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju
namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu,
koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj. Toga
uračunavanja neče biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbina u tom
stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na
temelju dopuštenoga prijeboja.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit če se i kada je vjerovnik
djelomično namirio svoju tražbinu putem ovršnoga postupka u trečoj zemlji
Ostvarivanje vjerovnikovih prava
Članak 330.
(1) Hrvatski stečajni upravitelj ovlašten je tražbinu, koja je prijavljena u
posebnom stečajnom postupku u Republici Hrvatskoj, prijaviti u strani glavni
stečajni postupak. Takvu prijavu tražbine vjerovnik može opozvati.
(2) Hrvatski stečajni upravitelj ovlašten je u stranom glavnom stečajnom
postupku vršiti pravo glasa na temelju tražbine prijavljene u posebnom stečajnom
postupku u Republici Hrvatskoj, ako vjerovnik te tražbine ne sudjeluje u
glasanju.
Suradnja stečajnih upravitelja
Članak 331.
(1) Osim međusobne izmjene obavijesti prema članku 307. ovoga Zakona,
stečajni upravitelj posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj dužan je
stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka omogučiti da se
izjasni o načinu unovčenja imovine dužnika koju obuhvača domači posebni stečajni
postupak.
(2) Stečajnom upravitelju stranoga glavnoga stečajnoga postupka dostavit če
se i stečajni plan posebnoga stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj. On ima
pravo i sam predložiti stečajni plan posebnoga stečajnog postupka.
6. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOGA POSTUPKA
Odbijanje prijedloga za priznanje
Članak 332.
(1) Ako odbije prijedlog za priznanje, stečajno viječe če, na prijedlog
vjerovnika, ako je to potrebno radi ravnomjernoga namirenja svih dužnikovih
vjerovnika, otvoriti stečajni postupak u Republici Hrvatskoj.
(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik može podnijeti u roku od
osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na
oglasnoj ploči suda. Taj prijedlog može biti sadržan več u podnesku kojega
vjerovnik upučuje stečajnom viječu na temelju članka 313. stavka 1. točke 4.
ovoga Zakona.
(3) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvača samo imovinu
dužnika, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.
Žalba
Članak 333.
(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o
otvaranju stečajnoga postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj
i vjerovnici imaju pravo Žalbe.
(2) Žalba ne zadržava ovrhu.
Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka kada se strana odluka o
otvaranju stečajnoga postupka ne može priznati
Članak 334.
(1) Svaki je vjerovnik ovlašten tražiti da se otvori stečajni postupak u
Republici Hrvatskoj, neovisno o tome što je otvoren glavni stečajni postupak u
drugoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje
strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka mogao odbiti.
(2) Sud če dozvoliti otvaranje stečajnoga postupka u Republici Hrvatskoj u
slučaju stavka 1. ovoga članka ako to zahtijeva načelo ravnomjernoga namirenja
svih dužnikovih vjerovnika.
(3) Prigodom donošenja rješenja o otvaranju stečajnoga postupka iz stavka 1.
ovoga članka stečajno viječe če o nemogučnosti priznanja strane odluke o
otvaranju stečajnoga postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.
(4) Stečajni postupak iz stavka 1. obuhvača samo imovinu dužnika koja se
nalazi u Republici Hrvatskoj.
7. STRANE PRISILNE NAGODBE I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI
Strana odluka o odobrenju prisilne nagodbe ili stranoga stečajnoga plana
Članak 335.
Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilne nagodbe ili stečajnoga plana,
kao i priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na
odgovarajuči način primijenit če se odredbe ovoga Zakona o priznanju strane
odluke o otvaranju stečajnoga postupka.
GLAVA XI.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Zamjena izrečene novčane kazne kaznom zatvora
Članak 336.
Novčane kazne izrečene prema odredbama ovoga Zakona koje se neče moči
prisilno naplatiti, zamijenit če se kaznom zatvora uz odgovarajuču primjenu
odredaba kaznenoga prava.
Primjena dosadašnjega prava
Članak 337.
Stečajni postupci i postupci prisilne nagodbe pokrenuti do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona dovršit če se po odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi,
stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 54/94.).
Članak 338.
Pravne radnje dužnika poduzete prije stupanja na snagu ovoga Zakona moči če
se pobijati po odredbama ovoga Zakona, ako nisu bile izuzete od pobijanja po
odredbama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.
Primjena prava na stečaj banaka
Članak 339.
(1) Do donošenja posebnog zakona, na stečaj i likvidaciju banaka primjenjuju
se odredbe Glave VI. - Stečaj i likvidacija banaka Zakona o prisilnoj nagodbi
stečaju i likvidaciji.
(2) Na stečajni i likvidacijski postupak nad bankama na odgovarajuči se način
primjenjuju odredbe ovoga Zakona, ako nisu u suprotnosti s Glavom VI. Zakona o
prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji.
Članak 340.
Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na pravne osobe nad kojima se provodi
postupak sanacije prema odredbama Zakona o sanaciji određenih poduzeča ("Narodne
novine", br. 56/95. i 109/95.).
Zakoni koji prestaju važiti
Članak 341.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o prisilnoj nagodbi,
stečaju i likvidaciji, osim Glave VI. - Stečaj i likvidacija banaka toga Zakona.
Stupanje na snagu Zakona
Članak 342.
Ovaj če se Zakon objaviti u "Narodnim novinama", a stupa na snagu 1. siječnja
1997.
Klasa: 423-05/95-01/01
Zagreb, 17. svibnja 1996.
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupničkoga doma Sabora
akademik Vlatko
Pavletič, v.r.