Hrvatska će pomoći Makedoniji u formiranju Sudačke mreže

Poznati hrvatski pravosudni projekt pod imenom Sudačka mreža, a u koji su posljednjih godina vlade Norveške i Nizomske te OESS i SAD uložile znatna donalorska sredstva koja premašaju iznos od 2,9 milijuna eura, prešao je u ruke Ministarstva pravosuđa i sve su šanse da će postati prvi veliki pravosudni izvozni proizvod. Prema riječima Dražena Komarice, savjetnika za međunarodnu suradnju i Sudačku mrežu ministrice pravosuđa Ane Lovrin, na posljednjem sastanku na kojem su se na najvišoj razini sastali predstavnici hrvatskog i makedonskog ministarstva pravosuđa dogovorena je suradnja prema kojoj će Hrvatska pomoći Makedoniji u formiranju tamošnje Sudačke mreže.

Iskustvo Hrvatske u tom se području pokazalo iznimno bogatim, a zanimanje makedonskog ministarstva pravosuđa za istovrsni projekt također je logičan korak jer je Sudačka mreža, zahvaljujući informatizaciji koju su financijski omogućili strani donatori, usmjerena prema ključnom cilju: podizanju transparetnosti i pravosudnog sustava i njegovih predstavnika, sudaca, tužitelja, odvjetnika, vještaka i tumača, a prema najnovijem projektu Sudačke mreže u pogledu stečajava uskoro će postati transparentan rad i stečajnih upravitelja.

PREDVODNIK U REGIJI Suradnjom na području podrške koju će hrvatski resor pravosuđa pružiti implementaciji Sudačke mreže u Makedoniji pokazat će se, tvrdi Komarica, kako Hrvatska vodi računa o tome da u regiji predvodi zemlje istočnog Balkana prema usvajanju važećih pravosudnih standarda na kojima inzistira Europska unija.

Zahvaljujući dosadašnjim aktivnostima na web-adresi www.sudacka-mreza.hr već se mogu naći podaci o gotovo svim hrvatskim sudovima i sucima, državnim odvjetnicima i odvjetnicima, tumačima i vještacima te sudskoj praksi. Autor tog projekta bila je Sudačka mreža koja je prije prijelaza u sastav Ministarstva pravosuđa više godina djelovala kao udruga. Svrha projekta je da se jedinstvenom bazom podataka na Internetu pomogne sucima u donošenju sudskih odluka, osigura veća transparentnost rada pravosudnih tijela te pravosuđe približi građanima. Pripreme za taj veliki korak na informatizaciji pravosuđa trajale su 16 mjeseci, a toj se aktivnosti pridaje veliko značenje ne samo u kontekstu brojnih mjera vezanih uz cjelokupnu reformu pravosuđa nego i kroz doprinos koji resor pravosuđa intenzivno daje projektu E-Govermenta.

SUCI NE SURAĐUJU Zanimljivo je, međutim, da ni nakon isteka roka svi suci bezuvjetno ne surađuju te se tako na Sudačkoj mreži ne mogu naći sve biografije hrvatskih sudaca. Na navedenoj web-adresi gdje se nalaze podaci o sudovima i sucima trebale bi se nalaziti, uz sudsku praksu, sudske presude i druge odluke, te biografije svakog suca. U Sudačkoj mreži potvrđuju Poslovnom dnevniku da oko 45 posto hrvatskih sudaca nije dostavilo svoje životopise. To znači da osobito pozitivan primjer daju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No ne slijede ih mnogi niži sudovi, a u tome prednjače suci Općinskog i Županijskog suda u Splitu i Gospiću. Budući da se pravosuđe,premda sporije od planiranog, otvara javnosti, valja očekivati da će pregovarački proces, kao i screening pravosuđa koji počinje ove jeseni pokazati sve prednosti funkcioniranja Sudačke mreže. Ktome, mnogi očekuju da će neslužbeni zahtjev EU da svi suci Sudačkoj mreži dostave svoje, barem kratke biografije, biti dodatni impuls za onaj dio sudstva koji se sporo navikava na nove izazove. No od toga će još bolja prilika za testiranje zainteresiranosti svakog suca Trgovačkih sudova za transparetnost rada predstavljati predstojeći projekt web-stečaja. Sudačka mreža priprema ga u suradnji s Visokim trgovačkim sudom te, kako to ističe Komarica, realizirat će ga zahvaljujući norveškoj donaciji pola milijuna eura.Suzana Varošanec

Poslovni dnevnik, 25-26.08.2006.

Preuzmi članak

Comments