Svi stečajevi na jednoj web stranici za brži postupak

48uep6bbphidvals|1495

48uep6bbphidcol4|ID

48uep6bbph|2030E0C0CMS_dokumenti|Text0

 

  
SRĐAN ŠIMAC Predsjednik visokog trgovačkog suda tvrdi da projekt pridonosi antikorupciskom djelovanju 

  
Nevladina udruga Sudačka mreža na svojoj je web stranici predstavila novi projekt, web o stečajevima, gdje se može naći sve o stečajnim postupcima koje se vode pred svim trgovačkim sudovima u Hrvatskoj. Riječ je o one stop web-shopu jer kupac na jednom mjestu, u realnom vremenu, dobiva sve relevantne podatke o prodaji u stečajnim postupcima. Podatke o prodaji moguće je pretraživati prema vrsti i vrijednosti imovine, prodavatelju, geogrfskom području na kojem se predmet nalazi, kao i u odnosu na sud pred kojim se stečajni postupak vodi. Na stranici se mogu naći stečajni propisi i suska praksa stečajnog prava, podaci o stečajnim sucima i stečajnim  upraviteljima, zemljišni izvadci, podaci iz sudskog registra, procijena  sudskog registra, procijene nekretnina koje su predmet prodaje, kao i njihovi položajni nacrti i fotografije. Idejni tvorac projekta je Mario Vukelić, sudac Visokog trgovačkog suda RH, a s njegovom aktivnom realizacijom krenulo se tek nakon što je predsjednik Visokog trgovačkog suda RH  postao mr.sc. Srđan Šimac. Visoki trgovački sud RH korisnik je projekta, a projekt je izradila nevladina udruga Sudačka mreža, koja je omogućila njegovo financiranje iz stranih donacija. Kao i ostali dijelovi portala Sudačke mreže, ni ovaj porezne obveznike nije stajao niti kune. Projekt Web stečaj također je uzrađen prema informatičkim  smjernicama hrvatske vlade i središnjeg državnog ureda za e-hrvazsku. Poput ostalih dijlova portala Sudačke mreže, Ministarstvo pravosuđa i ovaj će projekt preuzeti i  nastaviti razvijati nakon što se on posve realizira te nakon što posve gzaživi sustav punjenja baze podataka. Srđan Štimac, predsjednik Visokog trgovačkog suda RH, vjeruje da će ta stranica znatno pomoći bržem riješavanju stečajnih postupaka koji zbog dugotrajnih i neefikasnih postupaka prodaje stečajne mase znaju trajati i nekoliko godina, što će izravno pridonijeti reformi pravosuđa. Taj bi projekt trebao trgovačke sudove učiniti efikasnijima. On afirmira poštovanjenačela javnosti sudskog postupka,pridonosi ujednačavanju sudske prakse stečajnog prava i uvodi  transparentnost u u sudski stečajni postupak. Šimac je u razgovoru za Nacional detaljno objasnio o čemu se očituje značaj projekta, te se osvrnuo i na rad Visokog trgovačkog suda RH. 

Riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu koji je vrlo jednostavan. Toj specijaliziranoj web stranici veoma se jednostavno i besplatno pristupa, njome se lagano rukuje, ona osigurava transparentnost rada u stečajni m postupcima i pridonosi antikorupciskom dijelovanju. Dosad je pristup podacima o stečajevima, a posebno o prodajnim stečajevima, široj javnosti bio otežan, jer su se oglasi o prodaji mogli naći samo u Narodnim novinama ili u dnevnom tisku, zbog čega su informacije  o prodaji dijelile sudbinu dnevnog lista i trajale zapravo samo jedan dan, što je praktično onemogućavalo pristup informacijama većem dijelu potencijalnih kupaca. Ovim projektom znatno se proširila vremenska dostupnost oglasa o prodaji stečajne imovine i stvorila mogućnost uvida u njenu prodaju na cijelom području Hrvatske. Tako su stvorereni uvijeti za sudjelovanje mnogo većeg broja potencijalnih kupaca u postupcima prodaje, kao i za povećani doseg informacija o prodaji koji sada prvi put prelaze granice naših granica. Za to se špobrinuo tvorac web stranice učinivši dostupnim njen sadržaj ne samo na hrvatskom, nego i na engleskom jeziku.Sve ove mogućnosti značajno će pridonijeti ubrzanju prodaje u stečaju, a time i bržem okončanju stečajnih postupaka. 

–Zakonom je propisana obveza dostavljanja podataka koji se odnose na prodaju u ovrsi i u stečajevima Hrvatskoj gospodarskoj komori. Njihovi stručnjaci napravili su dva računalna programa za tu svrhu, od kojih za sada funkcionira inaj koji se tiče prodaje u ovrsi, dok samo privremeno još ne postoje tehnčki uvijeti za funkcioniranje programa za objavu podataka o prodaji u stečajevima.  Upravo smo stoga mi suci Visokog trgovačkog suda RH odlučili podržati projekt web stečaj, kako bismo što prije široj javnosti učinili dostupnim sve bitne podatke koji se odnose na stečajne postupke koje se vode pred trgovačkim sudovima u cijeloj Hrvatskoj. U razgovoru sa čelnicima HGK i Sudačke mreže, dogovorili smo suradnju kako bismo zajedničkim snagama istodobno pripomogli dostignuću jedinstvenog cilja. Vrhovni trgovački sud RH nadzire rad 13 trgovačkih sudova u čijoj su mjerodavnosti stečajni postupci, a 0oni sve potrebne podatke vezane za nprodaju u stečajevima,kao i druge potrebne podatke, dostavljaju Sudu, a odatle se prosljeđuju Sudačkoj mreži radi obrade i objave na web stranici. 

– Smatram da je došlo do svpojevrsne evolucije u svladavanju posebnih znanja iz područja stečajnog prava. U prijašnjem društvenom sustavu, stečajni   postupak je bio gotovo nepoznanica. Prvi stečajni upravitelji nisu raspolagali posebnim zanimanjima ni iskustvom potrebno za efikasno obavljanje tako ozbiljnog posla, što je dodatno pridonijelo opterećenosti stečajnih sudaca. Ako je jedan sudac bio zadužen za 50 ili 60 stečajeva, bilo je teško od njega očekivati da će moći kontrolirati svaki mod tih postupaka pojedinačno. Zato se zbog objektivnih, ali i subjektivnih razloga događalo da se taj posao obavlja nestručno i nezakonito. To vrijeme možemo slobodno nazvati razdobljemnovosti i svojevrsnog deficita u poznavanju svih pravila i zakonitosti vođenja stečajnih postupaka. Najveći broj stečajnih postupaka, posebno onih najvećih, je iza nas. Kod nas je još uvijek problem to što otvaranja stečajnog postupaka u mpravilu dolazi prekasno i stoga trgovačko društvo koje se nađe u teškoćama pojede najveći dio svoje supstance i prije otvaranja stečajnog postupka, zbog čega najviše trpe njegovi vjerovnici.

– Projekt sam po sebi nema izravnu ulogu smanjenja broja predmeta na trgovačkim sudovima, ali to posredno ipak postiže. Njegova zadaća je uz ostalo ubrzati postupak prodaje nekretnina kako bi se što prije namirili dstečajni vjerovnici. Ubrzanom prodajom skraćuje se i vrijeme trajanja stečajnih postupaka, što će pridonijeti smanjenju broja predmeta. Uz stečajeve su na žalost vezani brojni parnični postupci, jer oni generiraju parnice u svim  slučajevima osporavanja u stečaju prijavljenih tražbina, a opet stečajni postupci najčešće se ne mogu okončanja parnica proizašlih iz  tih tužbi. Tako se stvara začarani krug koji m se multipliciraju predmeti koji svojim brojem jako opterećuju suce. S druge strane, zanimljiva je tendencija opadanja broja predmeta pred prvostupanjskim trgovačkim sudovima, koja će se u bliskoj budućnosti,nadamo se,odraziti i na rad Visokog trgovačkog suda. Cilj suda je doseći ažurnost pri kojoj ćemo sve odluke po žalbama moći riješiti u vremenu kraćem od godinu dana.Ako nam se ostvare zacrtani planovi, to bi smo mogli postići prije kraja 2009. 

– Želim vjerovati da je jedan od razloga tome i riješavanje sve većeg broja sporova izvan suda. Gospodarski subjekti u svom poslovanju ne trpe odgađanje, pa sve više samostalno nagodbama riješavaju svije sporove izbjegavajući u ovom trenutku neefikasno pravosuđe. Veliki sam zagovornik postupka mirenja ili medijacije kao zasigurno najprikladnijeg načina riješavanja sporova. Ako se stranke u sporu odluče sudski put traženja, mogu predpostaviti kako će ćekati do tri godine na pravomoćnu sudsku odluku o njihovu sporu. Međutim stranke, posebno gospodarski subjekti, najćešće nemaju ni približno toliko vremena. Mirenje kkao dodatna usluga koju pružaju sudovi počelo je u Hrvatskoj kao potpuna novost na sudovima upravo na Trgovačkom sudu iu Zagrebu u ožujku 2006. Tako nešto nismo mogli postići bez iznimnog truda sudaca toga suda i njegove predsjednice Nevenke Marković, te nekoliko sudaca Visokog trgovačkog suda RH. Ovaj projekt smo razvili svojim snagama uz pomoć iz Velike Britanije, koji su nas uvjeravali da ćemo postići veliki uspijeh ako u prvoj godini okončamo nagodbom 20 postupaka mirenja. Mi smo u desetak mjeseci pomogli u sklapanju više od sedamdesetak nagodbi, a oko 15 tužbi povučeno je tijekom samog postupka mirenja bez sklapanja nagodbe.

– Razdoblje izbora predsjednika ovog suda i iznimna medijska pozornost usmjerena je na taj izbor ostavila je u to vrijeme određene posljedice koje se osjećaju i danas. Nadam se da je podijeljenost koja je u to vrijeme vladala na ovom sudu u povodu tog izbora bespovraztno iza nas. Postupak izbora predsjednika u pojedinim sudovima ponekad katkad proizvede netrpeljivost , sukobe, optuživanje, čak i podmetanje, kakvo se ne očekuje od sudaca koji trebaju predstaviti stručne, visoko moralne i karakterne osobe. Čini se jasnim kako nebi smio postati predsjednikom suda sudac koji se za to mijesto borio pod svaku cijenu, što se katkad događa u praksi. Na takvu dužnost trebali bi dolaziti uvijek samo suci koji su se istakli  svojim sudačkim radom,ugledom i kvalitetama, a ne umanjivanjem kvaliteta ili difamiranjem svojih protukandidata. Protekla godina sigurno je bila najteža u radu ovog suda. Izvršili smo mnoge promjene u organoizaciji rada i počela se baviti upravo oni9m najstarijim i u pravilu najsloženijim predmetima, sve na tragu zajedničkih aktivnosti koje cijelo naše sudsvo provodi u suradnji sa Vrhovnim sudom RH uz snažnu podršku Ministarstva pravosuđa. Osnažili smo odijel evidencije, povećali broj sudskih savjetnika i sudaca prvostupanjskih sudova na privremenom rasporedu na ovom sudu, učinili velike korake na udječavanjem sudske prakse kroz stručne radne skupine i izdvajanje izbora naših sudskih odluka, razvijamo sasvim novi model samoedukacije kroz savjetovanje svih trgovačkih sudova i organiziranje posebnih radionica iz pojedinih područja prava, osnivamo sudsku biblioteku za koju smo prikupili određeni broj stručnih knjiga i časopisa, uveli smo omote različitih boja za različite vrste spisa , instalirali smo novi program za raspodijelu spisa čime smo isključili ljudski faktor u njihovoj raspodijeli, pojačavamo informatičku službu od koje očekujemo mnoga nova riješenja. Tim mjerama postavili smo izvrsne temelje za naš uspješni zajednički rad u budućnosti.

Nacional, 13.02.2007.

Komentari